Članak

VELIKA U POŽEŠKOJ KOTLINI

VELIKA – U POŽEŠKOJ KOTLINI

Velika je staro i prastaro naselje, koje se pružilo ispod brda Lapjanka na Papuku i zidina starog veličkog grada (477 m) uz žubor potoka Veličanke i Dobočanke. U njenoj se okolici, a naročito između Velike i Radovanaca našlo rimskih grobova i novca. To je znak, da je u ovom kraju i mjestu postojalo staro naselje. Možda je te stare i prastare stanovnike privukla topla voda, a poznato je, da su rimljani osobito volili kupališta.

Velika se kao župa prvi puta spominje u popisu župa požeškog arhiđakonata 1332. g. Iz mnogih pronađenih dokumenata srednjeg vijeka vidi se, da je u Velikoj bila «KAPELA BLAŽENE DJEVICE MARIJE» oko koje se okupljalo veliko mnoštvo vjernika, posebno na sve Gospine blagdane. Poznat je dokument pape Pija II. od 4. travnja 1460. iz Sijene, u kojem podjeljuje Kapeli Blažene Djevice Marije u Velikoj na sve veće blagdane crkvene godine i osmine mnoge oproste. U tom pismu, sv. Otac papa Pijo II. prvi puta kip Majke Božje u Velikoj naziva «GOSPA OD UTJEHE» ovim riječima: «Budući, da ona sada, kao Majka milosrđa i Tješiteljica ljudskog roda, kod svoga Sina, kojeg je svojim majčinskim prsima dojila, ne prestaje, za pomirenje naše slabosti, molbe i zagovore izlijevati, smatramo nje dostojnim, Njezinu imenu posvećena mjesta slavnijim i obilatijim oproštenjima ili oprosnim darovima uresiti».

Za vrijeme turskog vladanja u Slavoniji (1535. – 1700.) između Garčina i Kraljeve Velike (kod Lipovljana) jedino je u Velikoj bilo dopušteno vršiti vjerske obrede i zvoniti zvonima. Iz Velike su oci Franjevci obilazili tu ogromnu župu, redovito potajno poučavajući, krsteći i vjenčavajući zastrašene katolike. I opet je u to teško doba turskog zuluma, Velika bila glavno središte vjerskog života.

Vjerojatno je iz toga vremena (oko 1650.g.) i današnji predivni kip GOSPE OD UTJEHE. Papa Benedikt XIII. podijelio je tome kipu 1723. god., i onima, koji ga štuju posebne oproste.

Velička Kronika za tu godinu kaže, da se taj predivni kip štuje na sve blagdane, a posebno na blagdan Uznesenja Marijina, sa velikim mnoštvom vjernika. Takvo štovanje Majke Božje u Velikoj održalo se procesijama iz okolnih župa sve do drugog  svjetskog rata. Tada dolazi trideset godina hlađenja tog drevnog najstarijeg Marijanskog proštenja u Slavoniji.

1976. godine bila je Marijanska godina, pa su vjernici župe Velika sa svojim župnikom odlučili obnoviti vrlo stari kip Majke Božje (star oko 300 godina), (koji je bio zabačen ispod kora) i okruniti

Vjernici su se natjecali svojim darovima, pa je sve bilo spremno za veliko slavlje. To se dogodilo 22. svibnja 1976. godine. Veliko mnoštvo vjernika dočekalo je uzoritog kardinala  Franju Kuharić, koji je nakon procesije, Mise i krunjenja milosnog kipa GOSPE OD UTJEHE izjavio: «Ovako lijepog kipa Majke Božje nisam nigdje vidio!»

Štovanje se GOSPE OD UTJEHE širi sve više i dalje od župe Velika. Njezini štovatelji svake nedjelje i blagdana pune župnu crkvu sv. Augustina, gdje se čuva milosni kip. Proštenja se obavljaju sa velikim brojem štovatelja Majke Božje: predzadnja nedjelja u mjesecu svibnju (obljetnica krunjenja kipa), i na blagdan Velike Gospe. GOSPO OD UTJEHE MOLI ZA NAS!

0