– Ž
žban – bokal za piće
žbanja – posuda koja bude ispod pinte kada se peče rakija
žgepče – dijete
žirovanje – puštanje blaga (svinaj u šumu na ispašu žira.
žiža – uljanica ili svijeća
živinar – naziv za veterinara
ždrijebac, ždrijebac, ždrebac – pastuh
žeravi – konji pjegavosive dlake
žganci – palenta
žiga, žigniti – dirati, taknuti, dotaknuti (o srcu)
žbroknuti ubosti (ubosti nožem)
ždrkati gutati (npr. što to ždrkaš?)
žderati jesti
žderalo jelo
žioka drvena letva za ogradu na koju se prišivaju tarabe
žglavak zglob
žgolje jadnik, bjednik (npr. šuti žgoljo jedan)
žgoljav mršav
živac živčan (kaže se za nekoga tko je jako nervozan)
žlipiti sisati (npr. pusti tele da požlipi kravu)
žmak sudoper, krpa za pranje posuđa
-Z-
zadijan, zadijala se – zadihan, zadihala se, zapuhala se
zažgi, zažgati – pripaliti, puknuti
zabadava – ni za što, bez ičega
zadruga – udruženje više srodnih obitelji. Jače zadruge brojale su i do 40 50 žitelja kojima je rukovodio obično najstariji i najutjecaniji među njima. Vrlo značajne su bile u prošlom u početkom ovog stoljeća u Slavoniji a i šire.
Zeljov – udomaćeni naziv za psa
zemati – uzeti nešto
zglomatati se – sručiti se, survati se, stropoštati se
zgodi, zgodancija dogodi, prilika
zijan nered
zubača – drljača
zvrk – vrtuljak
zabadava – ni za što, bez ičega
zabrazditi – zaorati, ali može se koristiti za drugo (npr. Ala je on zabrazdio)
zadruga – udruženje više srodnih obitelji. Jače zadruge brojile su 40-50 žitelja kojima je rukovodio obično najstariji i najutjecajniji među njima. Vrlo značajne su bile u prošlom i pretprošlom stoljeću u Slavoniji i šire.
zakrkačiti – zapadati (npr. Ala je snijeg zakrkačio do koljena)
zakilititi – zaključati kilitom ili katancom
zamandaliti – zatvoriti mandalom, zaključati
zakrpati – ručno zašiti poderano
zanimiti – ušutiti (npr. što si ti zanimio)
zeljov – udomaćeni naziv za psa
zemati – uzeti nešto
zijan – šteta, nered
zjaka – luda (pusti tu zjaku kraju)
zort – strah, sila
zubača – drljača
-V-
Vaki ovakav
Vidlo, gaz petrolej za lampu
Vindelj pundja, vrsta frizure od ženske kose
Vinjaga neuredna živica, žbunje
Virati pumpati vodu na tulumbi (rucnoj pumpi za vodu)
Vodir izvrtano drvo s jedne strane u kojem se držala voda, brus i
mackalo a bilo je svezano koscu oko pojasa.
Vreteno naprava od drveta na koju se namatalo predivo sa kudelje
Vrljav corav u jedno oko
Vrška vrsta košare napravljene od pruca a služila je za lovljenje
ribe. Dužina joj je bila oko 2 m. Prednji dio joj je bio
otvoren, a zadnji sveden na nulu. Obicno se je stavljala na
potocnim brzacima u koju bi u tijeku noci upala riba.
Vudžara, udžara sirotinjska kucica od cerpica (prijesne cigle) ili pruca
-U-
Ubrus stoljnjak
Udunuti- ušutiti /npr. uduni od mene već jednom/
Ulovina – riječ koja označava nekoga koji je izuzetno lijen, Više od lijenčine
Uhelaćiti se – unerediti se, ukakati se
Ujdurma – smicalica, podvala
Ukati – uzvikivati glas «u» da se nekoga dozove ili preplaši
Ukuvati – umijesiti /npr. ukuvati kruh ili ukuvati pitu/
Unimiti – upustiti se u nešto, riskirati /npr. ušto si se ti unimio/
Untorak – podsuknja
Umaljati – namazati /npr. namaljala se po licu/
Umaknuti (se) – na silu ili po dogovoru oteti djevojku
Uminuti – proći bol (npr. malo mi je zub uminuo)
Umuknuti – ušutiti /npr. umukni već jednom/
Utrnuti – ugasiti (npr. utrnula se vatra)
Utvaj – /njem. Hutweide/ neobrađena zemljišna površina za ispašu stoke, općinski pašnjak
uzgoriti uspravan, ponosit, ohol
Uzica – špaga
Uvik, uvike, uvika – uvijek, navijek
Uzjoguniti se – inatiti se, opirati se
Ušur – ujam
Užina – glavno dnevno jelo, ručak
-T-
tač drveni štap dug oko 2 m koji se udara uglavnom uz rović grah
tarabe drvene letvice za ogradu
tarabar čovjek koji ne voli raditi, već obilazi tuđa dvorišta
tkanica šareni platneni, odnosno tkani pojas
tezgere mali drveni plato s 4 ručke koje služe za prenošenje tereta
tor dvorište, ili mjesto gdje se u ogradi nalaze svinje ili neke druge domaće životinje
trim trijem, preteča terase, predulaz u kuću, ograđen perdama, popođen i pokriven
trlica drvena naprava s dvije strane. Jedna je žljeba a druga sječivo. Između Njih se je bacivala konoplja
ili lan da se usitni i tako što bolje odvoje od vlakana
tude tu, ovdje
tufeknuti baciti
tulumba ručna pumpa za vodu
tušnuti dati nekome nešto kriomice / npr. tušni ti meni nešto u džep/
tvorizati neprestano otvarati i zatvarti vrata /npr. Š to neprestano tvorizaš/
-Š –
šalabazati (tur.) – lutati bez određenog cilja, vrludati
šibljak – mjesto gdje rastu šibe, može biti i uređeno sa sistematskim uzgojem šiba za kućnu
radinost izrade predmeta od šiba stolice, stolovi, korpe i sl.
šimi cipele – nekad vrlo popularan oblik muških cipela sa suženim vrhom
šiler (njem. Schieler) – vino od bijelog i crnog vina; rumeno
šlingeraj (njem. schlingen) – ručni rad kod žena, vesti; vez, čipka
šlajbok (njem. Schreibbuch – 1. bilježnica, 2. novčanik, lisnica
šljiovik prostor s usađenim voćem i šljivama, može i sirće od iscijeđenog koma poslije pečenja rakije od šljiva
škula – škola
špitalj (njem. Spital, hospital) – bolnica
špencla – odjevni muški pred rađen od valjane vune i ukrašen šarama, negdje rekla, reklja, jankel, jankle
štacija (lat. statio) – stajanje, stanica, u pravilu se misli na željezničku ili autobusnu stanicu
štagalj – gospodarski objekt za spremanje sijena, slame i sl.
šargija – vrsta tambure
šarpelj – torba
šalvare – široke hlače
šadrvan – vodoskok s bazenom
šehit – borac za vjeru, mučenik
šejtan – đavao
šenluk – veselje
šiljite – dušečić za sjedanje
šorvan – vrsta dukata
špinjetak – pečena ovčja nožica
šakarac – kamen koji se može baciti zamahom ruke
šantalaš – mahnitaš, vjetrogonja
šćap – štap
šilježe – janje staro godinu dana
škalja (tal.) – oveća okresina, omanje bezoblično kamenje koje se umeće u sredinu zida ili se njim
podškaljavaju, učvršćuju veće stijene
škija (ar.) – eškija, krijumčareni domaći duhan
škopiguda – onaj koji škopi, kastrira svinje
škriljka – mali plosnati kamen
škvadra (tal.) – kutomjer, stolarska i zidarska sprava za oblikovanje i provjeru pravog kuta
šljuk – donji dio potkoljenice
španjolke – glasovita gripa koja je desetkovala izgladnjelo europsko pučanstvo poslije I. svjetskog rata
šamija ženska pod marama,
šaš barska biljka, služi za prostirku pod stoku,
šćica duži komad drveta koji je obično tanak,
ščepati uhvatiti (npr. ščepala ga je bolest)
šiba tanji vrbovi prut,
šigicati se voditi ljubav,
škatulja mala papirnata kutija,
škloja nož koji se preklapa;
škoravo naborano lice vijugama,
škrebetaljka drvena naprava koja služi umjesto zvona u korizmeno vrijeme u crkvi
šlija drveni prijelaz preko male vode;
šlis iskopani kanal za odvod vode,
šnala ukras na ženskoj glavi,
šmanjga ženski spolni ogan,
šmanjgara prostakinja (ma pusti tu šmanjgaru kraju),
šmanjiti umanjivati vrijednost nečega (moju robu šmanjiš a svoju veličaš),
šmokljan sitan, malen (što ti, šmokljane, hoćeš),
šprulja duža vrbova šiba,
štranjga deblji konop za vezanje krava uz jasle,
-S-
sakristija; (lat. sakralan) zaseban prostor uz crkvu u kojem se drže bogoslužni predmeti
salauka nevrijeme (bježi kući, biće salauke)
sandžija žiganje po grudima i plećima (uhvatila me sandžija među plećima
salenjak osoba debela, puna sala, može i vrsta kolača od sala
sapa para iz lonca
saponj naprava za sapinjanje konja u ispaši da ne mogu trčati
sekser novac, sredstvo plaæanja
sinilo sjajno (vidiš kada se opere kako sine)
sinija od daske napravljen na tri noge niski stolić za objed
sjoliti se sjatiti se (pusti ih nek se malo sjole)
skala tanko od drveta isječen komadić za potpalu, za loženje
slog red oranog tla, slog se slaže na slog i sve tako dok se njiva ne poore