Članak

DEVEDESETI ROĐENDAN ŽUPE UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE DOLINA

Tragovi povijesnih zapisa navode nas na zaključak da je sjedište današnje župe Dolina u 17. stoljeću bilo u Orubici. Ona je nestala poslije tzv. Bečkih ratova (1683. – 1699.)

Pisati povijest je težak i  kompliciran posao, posebno kada se radi o manje poznatim mjestima ili područjima kao što je slučaj s Dolinskim krajem. Ipak, zahvaljujući biskupima – Bosanskim administratorima, koji su nam ostavili svoja izvješća o vizitacijskim pohodima i krizmama u bosanskim župama i mjestima, moguće je barem malo proviriti u prošlost dolinskog kraja kojeg čine sela: Donja Dolina, Gornja Dolina, Novo Selo i Orubica (do 6o-tih godina i Proševica).

Donja Dolina je nadaleko postala poznata po svom pretpovijesnom arheološkom nalazištu i tako na neki način zasjenila druga mjesta ovog kraja .

No da je i Orubica važna povijesna činjenica malo je poznato, posebno kada je riječ o crkvenim prilikama u 17. stoljeću. Imamo izvješća petorice biskupa koji spominju Orubicu:

Izvješće fra Tome Ivkovića biskupa skradinskog i administratora bosanskog iz godine 1630. godine, izviješće fra Jeronima Lučića Biskupa Draviškog i administratora Bosanskog iz 1638. godine, izviješće fra Marijana Maravića biskupa bosanskog iz 1655. godine.

Marijan Maravića dostavio je u Rim 1655. godine Kongregaciji za širenje vjere, a fra Nikole Olovčić biskup đakovački i bosanski je 1675. godine

Sačinio izvješće o pohodu ovih krajeva.

Župa Dolina, svoje korijene ima u župi Ivanjska. Ta župa je početkom devetnaestog stoljeća bila je veoma prostrana. Godine 1813. pokrivala je veliki prostor od Vrbasa do Kozarca i od Save do Jorgića klupa. S vremenom su se od nje osamostalile nove župne zajednice. (Bosanska) Gradiška se je odvojila 1838. godine, a Dolina se odvojena od Bosanske Gradiške 1920. godine.

Prije 1850. godine nije bilo nikakvog sakralnog objekta na području gradiške kapelanije. Služba Božja uglavnom se održavala po grobljima, nekada i kod kuće svećenika, na improviziranom prostoru. Godine 1856. lokalna kapelanija Bos. Gradiška je imala brojno stanje sa slijedećim rasporedom:

Bos. Gradiška   58 obitelji,  256 katolika

Bok (Jankovac) 6 obitelji,   65 katolika

Brestovčina   13 obitelji,  105 katolika

Donja Dolina    7 obitelji,     60 katolika

Gornja Dolina  25 obitelji, 250 katolika (N. Sela tada nije još bilo)

Makovac         11 obitelji, 130 katolika

Ukupno: 125 obitelji, 952 katolika

NA VJEČNI SPOMEN

Nakon mnogih zamolbi koje su upućivane na Biskupski ordinarijat u Banjaluku, tadašnjem biskupu fra Josipu Gariću, ova iz 1919. godine je urodila plodom.

Niti godinu od ovog povijesnog zapisa, dolinska sela će se odvojiti od svoje matične župe iz Bosanske Gradiške. Prije nego što se počela voditi (ljetopis) kronika župe Donja Dolina upisano je pod naslovom AD PERPETUAM REI MEMORIAM!, što bi se hrvatskim jezikom reklo “Na vječni  spomen”.“

„Dekretom preč. Biskupskog Ordinarijata u Banjaluki od 03. V. 1920. broj 558,  odcjepljuje se Gornja i Donja Dolina od svoje matice župe Bosanska Gradiška i osniva se nova župa DOLINA kojoj se utjelovljuju spomenuta dva sela. Prvim župnikom Doline imenuje se Ivan Martinović, bivši župnik Bosanskog Grahova. župnik Ivan Martinović dolazi i preuzimlje upravu spomenute župe na 30. maja 1920. i toga dneva (nedjelja) odsluži prvu župsku misu na groblju Gradina. Pošto pako u novoosnovanoj župi ne nađe kuće ni crkve to se rečeni župnik Ivan Martinović nastani kod trgovca Josipa Džajića u Donjoj Dolini, a župske mise služi na groblju Gradina u kapelici. Tu kod trgovca Džajića stanovaše novi župnik juni, juli, august, septembar do 12. oktobra 1920; a hranio se u drugoj kući seoskoj u Donjoj Dolini – kroz to vrijeme. Početkom oktobra župnik Martinović sa crkvenim odborom kupiše u trgovca Dragutina Bakovića kuću u Gornjoj Dolini za 120.000 (stotinudvadeset hiljada kruna). U tu kuću uprtlja novi župnik 12. oktobra 1920. a sobu koja zapremaše svu istočnu kuću namjesti za kapelicu gdje (po dozvoli Ordinarijata) poče misiti svakodnevno i obavljati službu Božju nediljama i drugim svečanim danima uz sudjelovanje pučanstva nove župe. Isplatu kuće tek 15. maja 1921. privede kraju uz silne muke patnje i prosjačenja po Slavoniji. Tako se privede kraju teško djelo novoosnovane župe pod patronatom sv. Antuna Padovanskog komu čast, hvala i slava uvieke! Amen.

Dolina, dne 30. oktobra 1921. godine.

 Martinović Ivan, novi župnik.”

P o p i s

župnika, odnosno upravitelja župe Dolina od njenog osnivanja

1. Ivan Martinović (1920.-1928.) župnik;

2. Dr Nikola Bilogrivić (1928.-1929.) župnik;

3. Petar Pajić (1929. studeni i prosinac) župnikov zamjenik;

4. Eugen Tvrtković (1930.-1937.) upravitelj župe;

5. Fra Anto Perković (1937.-1939.) župnik;

6. Fra Ognjen Idžotić (1939.-1944.) župnik;

7. Nikola Tojčić (1944.-1945.) župnik;

8. Ljubomir Nikolić (1945.) privremeni upravitelj župe;

9. O. Selezije Gajšek, trapist (1946.-1949.) župnik;

10. Ferdinand Pohrašky (1949.-1950.) suupravitelj (žup. u Slav. Mačkovcu);

11. O. Salez Gajšek (1950.-1952.) župnik;

12. Dr Božo Laštro (1952.-1955.) župnik;

13. Fra Luka Komljenoviæ (1955.-1957.) župnik;

14. Tvrtko Tadić (1957.-1963.) upravitelj župe;

15. Marko Šalić (1963.-1967.) upravitelj župe;

16. Stjepan Guberac (1967.-1975.) upravitelj župe;

17. Ilija Matanović (1975.-1978.) upravitelj župe;

18. Ratko Grgić (1978.-1986.) upravitelj župe;

19. Kazimir Višaticki (od 1986. godine) upravitelj župe;

20. Žarko Vladislav Ošap (1995.- 1997. župnik u Bos. Gradiški;

21.Pero Čolić (1997. – 1999.) župnik u Bos. Gradiški;

22. Kazimir Višaticki (1999. – 2004.) župnik u Bos. Gradiški;

23. Josip Jerković (2005.- 2008.) župnik u Bos. Gradiški;

24. Pero Čolić (2008.) župnik u Bos. Gradiški.

U knjigu svećenika – mučenika Banjalučke biskupije upisana su (prema sadašnjim saznanjima) četvorica dolinskih župnika: dr. Nikola Bilogrivić, vlč. Ratko Grgić, vlč. Marko Šalić i msgr. Kazimir Višaticki.

Kada se je župa Dolina odvojila od Bosanske Gradiške imala je 1175 duša, 1929. godine (bez Proševice i Orubice) 1415, 1948. godine 1634 (iako je u tijeku rata ubijeno i nestalo oko 300 stanovnika), 1960. godine 1481 (prema Šematizmu Banjalučke biskupije: Donja Dolina 377 katolika, Gornja Dolina 504 katolika, Novo Selo 530  katolika, Orubica 14 katolika i Proševica 56 katolika) i 1990. godine 1204 stanovnika.

Sada, kada obilježavamo devedesetu obljetnicu postojanja župe Dolina, u njoj ima 20 uglavnom stari i nemoćni osoba. U Donjoj Dolina ih je 10, Gornjoj Dolini 6 i Novom Selu 4.

Koliko će ih biti kada se za deset godina bude obilježavala 100 obljetnica od osnivanja župe Uznesenja Blažene Djevice Marije Dolina?

Mican

0