Članak

Smokva

SMOKVA – Simbol života, blagostanja i plodnosti

O smokvi su poznate brojne legende. Simbol je života, mira, blagostanja i plodnosti. Pod njom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve sebi napravili pregače. List smokve predstavlja simbol požude i plodnosti. Budisti su je smatrali svetim drvetom jer je pod njenom krošnjom Buda doživio prosvjetljenje. U Indoneziji se u čast ovog svetog drveta na početku kišnog razdoblja održavaju višednevne svetkovine.

Postala je i simbolom faličkog kulta u Indiji i Italiji. Gesta «figa», ubačeni palac između dva prsta, bio je zaštitna gesta u područjima gdje je smokva obilato rađala. Nekad je ta gesta imala i seksualno značenje, palac je simbolizirao falus (muški spolni organ). Prema jednoj legendi iz Atene, Sykeusa i njegovu majku Geju proganjao je Zeus u ratu Titana. Da bi mogla spasiti sina, Geja ga je pretvorila u stablo smokve pa se smatra da je na taj način i grad Sykea na Siciliji dobio svoje ime. Grci su smatrali da snagu i moć muškarci dobivaju od smokve, a vjerovalo se da može unutarnjom snagom prosvijetliti i pročistiti sve što dotakne.

Kod nas smokva raste u krajevima uz Jadran, u Primorju, na otocima, u Dalmaciji. Često je sade, ali raste i samoniklo između ostalih kultura. Ne bira zemljište na kojem raste, može to biti i slabo hranjivo tlo. Prija joj ljetna suša te blaga i kišna zima. Raste u obliku niskog drveta ili grma s velikim i na «krpe» iscijepanim kožnim listovima. Cvjetovi se razvijaju u mesnatom zajedničkom cvjetištu koje kasnije postaje kao kruška veliko i sočno, s veoma mnogo šećera. Može doživjeti starost i do sedamdeset godina.

Prema keltskom kalendaru osobe rođene u znaku smokve (od 14. do 23. lipnja) po svojim osobnim karakteristikama su jake, samovoljne, nezavisne, radoznale, inteligentne i sretne. Krase ih i osobine poput vedrine i humora, besposličarenja i dokolice, ali i spremnosti na akciju, u smislu da im to donosi novčana, odnosno materijalna sredstva.

Prema sanjalici (za one koji vjeruju), navodimo nekoliko snova: sanjati smokvu-iznenađenje, brati smokve u snu – uspjeh u poslu i trgovini, jesti smokve u snu – bogatstvo, sanjati smokvin list – želja će se ispuniti…

U našim priobalnim krajevima smokva je bila ne samo simbol mjesta, već i prava poslastica i hrana ljudima kroz stoljeća. U njenom hladu ljudi su jeli i odmarali se. Smokva je ukusna kao svježa, ali i kao sušena. Sušenje smokava jedan je od najstarijih načina konzerviranja namirnica, ali i danas se one s radošću suše. Sušenjem se iz smokava otklanja voda, ali njene hranjive vrijednosti ostaju nepromijenjene. Suše se zreli i zdravi plodovi i to tako da se peteljkom okrenu prema dolje. Suše se na zračnom i sunčanom mjestu pri čemu je važno da ih se zaštiti od raznih insekata, a treba ih i često okretati da bi se jednakomjerno posušile. Suhe smokve čuvale su se u drvenim sanducima koji onemogućavaju njihovo daljnje sušenje ili prodor vode i vlage. Osim u gastronomiji, smokva se upotrebljavala za liječenje raznih bolesti. Za regulaciju probave potrebno je dobro oprane suhe smokve namočiti u mlakoj vodi i ostaviti ih da se «namaču» 24 sata. Svaki dan smokve treba pojesti, a vodu u kojoj su se namakale popiti. Za bubrežne kamence odlične su mljevene suhe smokve kuhane u vinskom octu. Njima se liječi i upala grla, čirevi i gnojni apscesi.

U svijetu je smokva sve traženija te se preporučuje kao dio zdrave prehrane. Poznato je oko 700 vrsta smokava u svijetu. Najveći svjetski proizvođači ovog zdravog voća su Italija, Turska, Grčka, Alžir, Portugal, Španjolska, SAD…

Iako imamo uvjeta za njen uzgoj, smokvarstvo je kod nas postalo sporedna djelatnost. Takav trend započeo je već u bivšoj državi kada je broj stabala s milijun i sedamsto tisuća (krajem pedesetih godina prošlog stoljeća), pao na milijun i dvjesto tisuća neposredno prije Domovinskog rata, u Hrvatskoj na osamsto tisuća stabala, a proizvodnja s 21500 tona na 11 tisuća tona.

U prošlosti je po broju stabala smokava u Dalmaciji prednjačio Šibenik, sa 220.000 stabala. Što se tiče kvalitete smokava na prvom mjestu je bilo dubrovačko područje – dolina rijeke Neretve. Danas se u dolini rijeke Neretve ubere svega oko 100 tona smokava, što je daleko manje nego prije 20 godina kad se ubiralo i do 300 tona. U Hrvatskoj je danas poznato oko 19 vrsta smokava.

Koliko god bila lijepa kao ukras našeg okoliša, ovoj zaista ljekovitoj i zdravoj voćki trebalo bi posvetiti više pozornosti i poraditi na njenom uzgoju, jer za to posjedujemo sve uvjete.

Kroz povijest, kao najstarija voćka spominje se smokva. Potječe iz Male Azije, Sirije i Palestine, a zbog svojih se ukusnih plodova danas uzgaja diljem svijeta. Vjerojatno su je u naše krajeve donijeli Feničani, kasnije i Grci koji su je rado sadili. Da se u davna vremena uzgajala i u Dalmaciji potvrđuje i Dioklecijanov edikt iz 301. godine.

Poznato je oko 700 vrsta smokava u svijetu. Najveći svjetski proizvođači ovog zdravog voća su Italija, Turska, Grčka, Alžir.

 

0