Članak

ŽRTVOSLOV BOSANSKOGRADIŠKOG DEKANATA

Iz pera msgr. dr. Ante Orlovca, pod kraj prošle /2019./ godine je još jedna knjiga ugledala svjetlost dana. Riječ je o knjizi: „Žrtvoslov bosanskogradiškog dekanata“.

U prošlom broju „Suze dolinske“ smo predstavili knjigu „Gubici Banjolučke biskupije“ koja je izišla iz tiska 2018. godine od istog autora, u kojoj se na dosta mjesta spominje naša župa Dolina.

U ovoj, ne samo da se Dolina spominje nego joj je posvećena 51 stranica od 163. – 215.

Knjiga je predstavljena 29. prosinca 2019. godine u dvorani Župno-pastoralnog centra u Bosanskoj Gradišci nakon sv. Mise. Predstavljači su bili: Pomoćni Banjolučki biskup fra dr. sc. Marko Semren, prof. dr. sc. Velimir Blažević i sam autor msgr. dr. Anto Orlovac.

Sve nazočne je predstavio bosanskogradiški župnik p. Tomislav Topić.

U vrijeme korizme, ove godine, planirano je predstavljanje na području Nove Gradiške, u župi Kraljice sv. krunice za vjernike Nove Gradiške i naseljenog mjesta Ljupina, međutim, korona virus je zaustavila taj program. Za to predstavljanje  nikada neće biti kasno, pa kada se stvore uvjeti, s njom će biti upoznati svi oni Dolinci i Novoselci koji to želi. I trebali bi, jer čini mi se da u župi Dolina nema kuće iz koje u ovoj knjizi nije bar jedno ime zapisano, u vremenu iz I., II. svjetskog rata i nedavnog  rata u Bosni i Hercegovini.

U Proslovu, autor između ostalog piše:  „ …Bosanskogradiški dekanat prije Drugog svjetskog rata i u ratu imao  šest župa: Bosansku Gradišku, Bosanski Aleksandrovac (nekoć Rudolfstal), Dolina, Mahovljani, Miljevci i Nova Topola (nekoć Windthorst) . U tom je ratu župa Miljevac potpuno uništena i više ne postoji, dok su druge pretrpjele ogromna stradanja, izginuo je velik broj vjernika, civila i različitih vojnih postrojbi, tri župe su za vrijeme toga rata gotovo posve iseljene, a u ostalim se broj vjernika znatno smanjio. Isto tako su uništene crkvene zgrade: crkve, župne kuće, samostani, katoličke škole.

No, stradalo je, i to u prvom  redu, ono što je najvrjednije: ljudi. Ova knjiga se bavi prije svega njima. Naime, ni gotovo 70 godina po okončanju Drugog svjetskog rata nema sustavnog popis žrtava i stradalnika rata i poratnih zbivanja, na tom području. To se  posebno odnosi na katolike i njihove obitelji koji su uglavnom bili na „drugoj strani“, dok se u partizanskim žrtvama nerijetko pisalo pretjerujući i nekritički. Štoviše o žrtvama poražene strane nije se smjelo ni govoriti, bez obzira radilo se o pripadnicima različitih vojska ili civilima. Oni su jednostavno bili proglašeni „narodnim neprijateljima“, a za takve nije bilo suda ni milosti; Najveći broj žrtava nije stradao uslijed ratnih djelovanja, nego od poratne odmazde komunista kojima je smetalo što je sve bilo hrvatsko i katoličko. Ovdje je riječ samo o katoličkim žrtvama i gubicima, jer o njima do sada nije pisano.

Prikupiti građu za ovu knjigu bilo je vrlo teško …“

Knjiga ima 295 stranica, a tekst je raspoređen po poglavljima:

  1. Poglavlje I. „Župa Bosanska Gradiška u vrijeme Drugog svjetskog rata“;
  2. Poglavlje II. „Gornji Podgradci – ogromno prikriveno masovno stratište i grobište“, uništenje pilane, svjedočenje preživjelog domobrana i drugih svjedoka, neobjavljeni iskazi o zločinima u Gornjim Podgradcima (O čemu smo, također, pisali u prethodnim brojevima „Suze dolinske“;
  3. Poglavlje III. Popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz župe Bosanska Gradiška, župe Bosanski Aleksandrovac (nekoć Rudolfstal), župe Dolina, župe Mahovljani,  uništenje župe Miljevac (Miljevci) i župa Nova Topola (nekoć Windthorst) .

Kao što je već rečeno, u ovoj knjizi je župi Dolina posvećena 51 stranica. Nakon osnovnih podataka o župi Dolina autor obrađuje slijedeće teme:

Četničko-partizanski pokolj u župi Dolina, Dolinska župa nakon tih pokolja,Zločin „Golića kopača“ u Kozincima krajem svibnja 1945., Sasinske izbjeglice u Lamincima, Čuvanje spomena župnicima-mučenicima u dolinskoj župi, Popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u župi Dolina, po selima:

Bardača; Donja Dolina; Gornja Dolina; Novo Selo; Proševica, Laminci – izbjeglice iz župe Sasina kod Sanskog Mosta; Dolinski župnici – žrtve ratova i mržnja na vjeru; Popis žrtava Prvog svjetskog rata; Popis žrtava rata 1992. – 1995.

PROF. DR. ANTO ORLOVAC, MSGR. DR. MARKO SEMREN – POMOĆNI BANJOLUČKI BIDSKUP I PROF. DR. VELIMIR BLAŽEVIĆ SU PREDSTAVILI KNJIGU

Prije popisa  dolinskih žrtava, autor je dao uvodne napomene, pa je između ostalog kazao: „ … Prvi popis žrtava Drugog svjetskog rata i poraća iz župe Dolina napravio je tadašnji župnik, pok. Kazimir Višaticki, 9. lipnja 1990.  Popis obuhvaća ukupno 12 tipkanih stranica.

Prvi dio tog popisa, ukupno sedam stranica, napravljen je prema kazivanju svjedoka za tri sela: Donja i Gornja Dolina te Novo Selo, zatim slijedi pet  ispisanih iz župnih Matica umrlih za cijelu župu. Poslao ga je kao i prilog uz svoj dopis Biskupskom ordinarijatu u Banja Luci. Za stradale iz Donje Doline i Novog Sela naveo je ime i prezime  te način stradanja žrtve, na pr. „ubijen“, „ubijen od četnika, „nestao“ (za Gornju Dolinu ne navodi način stradanja, nego samo prezime i ime žrtve)…“

„ … Drugi dio popisa, rađen prema župnim Maticama umrlih, sadrži sve podatke  koji su u tim maticama zabilježeni. Popis u tom obliku nije objavljene, ali je korišten za kasnije objavljene radove.

Popis žrtava dolinske župe objavio je prvi put Milorad Oršulić Mican u svojoj monografiji župe Dolina 2000. godine /“Dolina bosanska u prošlosti i sadašnjosti“/. No, i to su podaci dosta oskudni. On je taj popis nadopunjavao kasnijim istraživanjem. Zatim je znatno dopunjen popis objavio autor ove knjige u godišnjaku „Suza Dolinska“. Priređujući ovaj popis konzultirane su , osim župnih Matica umrlih, također Matice rođenih i vjenčanih, kao i Status animarum (Stanje duša) dolinske župe, provjeravajući točnost podataka o pojedinoj stradaloj osobi.

Poteškoće istraživačima stvaraju činjenice što se u popisima pojavljuju po dvije verzije nekih prezimena: Oršolić i Oršulić, Vonić i Vonjić te imena: Ivo i Ivan, Filip i Pilip, Stipo i Stjepan, Ladislav i Lajko, itd…“

Slijedi popis stradalih osoba po selima dolinske župe abecednim redom:

-Bardača (2 osobe)

-Donja Dolina (112 osobe)

-Gornja Dolina (84 osoba)

-Novo Selo (70 osoba)

-Proševica (11 osoba)

– Laminci – izbjeglice iz župe Sasina kod Sanskog Mosta (7 osoba).

Sveukupno 286 žrtava u župi Dolina.

            Slijedeće poglavlje je POPIS DOLINSKIH ŽUPNIKA – ŽRTVE RATOVA I MRŽNJA NA VJERU, koje počinje riječima:

            „… Kada je riječ o stradanju dolinske župe, treba istaknuti da je uz veliki broj vjernika, također cijeli niz nekadašnjih dolinskih župnika bio žrtvom ratova dvadesetog stoljeća. Četvorica od njih smrtno su stradali, jedan je podnio teške zatvorske kazne s prisilnim radom, a još jedan je u bijegu pred partizanima morao napustiti domovinu i živio je do konca rata kao prognanik….“

U POPISU ŽRTAVA PRVOG SVJETSKOG RATA u knjizi se navode šestorica stradalih osoba iz župe Dolina.

Zadnje poglavlje  je POPIS ŽRTAVA RATA 1992. – 1995. sadrži popis  ubijenih osoba iz župe Dolina.

Kao što je već rečeno, knjiga  ima 295 stranica završava riječima zahvale:

            „ Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u nastanku ove knjige. Osobitu zahvalnost dugujem Miloradu Oršuliću Micanu  iz Okučana koji mi je puno pomogao u prikupljanju podataka , posebno za župu Dolina, kao i Miroslavu Sušilu iz Kutine za župu Bos. Gradiška. Zahvalnost dugujem i arhivaru Biskupijskog ordinarijata u  Banjoj Luci mr. Peri Ivanu Grgiću na susretljivošći i pomoći pri radu biskupijskom arhivu i u izradi korica, mons. Vladi Lukenda  koji je pozorno isčitavao tekst kao lektor, recenzentima prof. dr. Velimiru Blaževiću i mons. dr. Marku Semrenu, Banjolučkoj biskupiji kao izdavaču  i Župi Bosanska Gradiška kao suizdavača, kao i svima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlost dana.“

            Na kraju ovog kratkog predstavljanja treba kazati kako se knjiga može nabaviti kod autora, u Župnom uredu Bosanska Gradiška kao i u uredništvu „Suze dolinske“.

0