Članak

Spomen ploča Dolinskih Mučenika

Spomen ploča Dolinskih Mučenika

NA ZIDU SJEĆANJA UZ CRKVU HRVATSKIH MUČENIKA NA UDBINI

            Postavljanjem SPOMEN PLOČE DOLINSKIM MUČENICIMA na Zid sjećanja pored Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, vjernici župe Dolina su podigli zajednički spomenik svim onima koji su svoje živote zapečatili krvlju mučeničkom.

            Crkva hrvatskih mučenika je hrvatsko nacionalno svetište koje se nalazi na Udbini i jedna je od simbola stradanja hrvatskog naroda.

Ona je zamišljena kao mjesto svih hrvatskih stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države i slobode. Idejni začetnik projekta bio je biskup mons. dr. Mile Bogović (1939. – 2020.). Njena gradnja je započela  2005. godine, a dovršena je 2010. godine.

 Kamen temeljac buduće crkve izvađen je iz temelja krbavske katedrale, a 8. lipnja 2003. godine ga je blagoslovio Sveti Otac Ivan Pavao II. na Trsatu, da bi u temelje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini svečano položen 9. rujna 2005. godine.

SPOMEN PLOČA DOLINSKIM MUČENICIMA
ILIJA TOLIĆ – TOLE I ANA SU NAPRAVILI DOLINCIMA i DAROVALI SPOMEN PLOČU
SPOMEN PLOČA ISPRED OLTARA U OKUČANSKOJ CRKVI NA KOJEM JE SV. IVAN PAVAO II. PRVI SLUŽIO SV. MISU U BANJA LUCI 2003. GODINE
FRA MARIO RADMAN JU JE BLAGOSLOVIO
HODOČASNICI MARIJANSKOG ZAVJETA I VJERNICI SA SPOMEN PLOČOM.

Ideju o izgradnji Crkve hrvatskih mučenika na Udbini zamislio je i prvi iznio u javnost gospićko–senjski biskup dr. Mile Bogović 2002. godine. Na sastancima s raznim državnim dužnosnicima često je govorio o potrebi da se na Krbavi obilježi naše veliko stradanje koje se dogodilo  9. rujna 1493., što su prethodni naraštaji propustili zbog raznih povijesnih okolnosti, a što je naša velika narodna obveza.

Crkva je svečano otvorena i blagoslovljena 11. rujna 2010. godine u nazočnosti oko 15 tisuća  hodočasnika, a misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Toga dana sam je bio nazočan blagoslovu Crkve hrvatskih mučenika, a iz Okučana do Udbine sam došao pješice nakon, osam dana pješačenja kroz Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

O tom pokorničkom hodočašću je opširno pisano u 27.  broju Godišnjaka „Suza dolinska“ koji je iz tiska izišao  2010. godine.

          Pored crkve hrvatskih mučenika nalazi se Zida sjećanja, a nalazi se u Spomen parku  gdje je do sad prikupljeno preko dvije stotine i pedeset spomen ploča – kamenja. U mjestima masovnih i individualnih hrvatskih grobišta izrađuje se spomen kamenje koje će, kao dio Spomen zida, vječno svjedočiti o svim stratištima hrvatskog naroda.

Već tada, dakle 2010. godine, prilikom blagoslova Crkve, sam razmišljao i poželio da Spomen ploča moje župe Dolina bude ugrađena u taj Zid sjećanja. U  početku se je mislilo kako će te spomen ploče biti samo znak sjećanja na masovne grobnice u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama gdje su razbacane (nedostojno pokopane) kosti hrvatskih mučenika. Kao znak da to nije tako, tamo se već dulje vrijeme nalazi spomen ploča na kojoj piše: „MUČENIČKA SMRT MSGR. KAZIMIR VIŠATICKI 1939. – 2004.“

I o tome je pisano u 36. broju „Suze dolinske“ koji je izišao iz tiska pod kraj prošle 2020. godine.

Svake druge subote u rujnu, odnosno od 2012. godine, svake zadnje subote u kolovozu, ovo mjesto posjeti mnoštvo vjernika, a uz središnje misno slavlje održava se i niz drugih vjerskih i kulturnih programa.

Uz Spomen ploču, koja se nalazi u Zidu sjećanja, nužno je priložiti potrebitu dokumentaciju iz koje su vidljiva imena i prezimena stradalnika. Zbog toga sam pripremio našu publikaciju  „Suze dolinske“ i knjigu „Dolina bosanska u prošlosti i sadašnjosti“ u posebne pakete.

Evo dopisa, koji je uz dva paketa „Suza“ i knjige, upućen nadležnom Župnom uredu:

Na mramornu ploču veličine 30 × 20 × 15 cm, okučanski klesar Ilija Tolić – Tole i njegova supruga Ana su uklesali tekst i to darovali Dolincima, bez ikakve novčane ili druge naknade. Koristim zgodu da im se u ime svih Dolinaca,  a nema kuće iz koje netko nije stradao, reknem veliko HVALA!

Ova godina je odabrana za postavljanje Spomen ploče, jer je, priključna ruta hodočašća Marijanskog zavjeta za domovinu,  po prvi puta krenula iz  marijanskog  svetišta Gospe Kloštarske kod Slavonskog Kobaša, preko Okučana i Pakraca i došla do Udbine, gdje  se je sastati s glavnom rutom, nakon šesnaest dana pješačenja.

Spomen ploča je hodočasnike čekala u okučanskoj crkvi sv. Vida Mučenika, koju je za vrijeme jutarnje sv. Mise u petak , 9 srpnja (2021. godine) blagosloviti okučanski župnik fra Mario Radman. O ovome događaju je upoznat u bosanskogradiški župnik i upravitelj župe Dolina p. Tomislav Topić, ali, na žalost, nije mogao doći.

Po završetku sv. Mise hodočasnici Marijanskog zavjeta su nastavili svoj put prema Pakracu, a narednih dana prema svom rasporedu do odredišta. Spomen ploča i prateća dokumentacija je vožena u autu, a hodočasnici su je pješice  pratili do Udbine, na putu dugom 347 km, gdje je položena na Zid sjećanja, i tu će ostati na vječni spomen potomcima

MILORAD ORŠULIĆ MICAN JE SPOMEN PLOČU DONI DO ZIDA SJEĆANJA
SLIKA ZA USPOMENU SA SPOMEN PLOČOM DOLINSKIH MUČENIKA

Hodočasnike je dočeka pop/vlč. Ante Luketić, župni vikar i u njegovoj pratnji je Spomen ploča ugrađena u Zid sjećanja. Za sve one čija su imena u vidu brojki upisana na ovoj Spomen ploči i na svima koje se nalaze na ovom zidu pop Ante je molio molitvu odrješenja.

Velik je to dan za Župu Dolina. Bio je to dana kada su obnovljena sjećanja na sve dolinske žrtve u Drugom svjetskom ratu i u nedavnom ratu u BiH.

Tako je još jedna Ploča boli dodana onima na kojima je ispisana  povijest hrvatskog naroda.

S tužnim pogledom i suzama u očima, a bolom u srcu ostavljam ovo svetište, sa željom da svaki Dolinac jednom dođe u njega i da se na ovom ZIDU PLAČA pomoli za svoje potomke.

NA VJEČNI SPOMEN POTOMCIMA

Na vijest o postavljanju Spomen ploče p. Damir Šokić  mi šalje kratku SMS poruku: „Čestitam ti na tom podvigu! Svima nam je to na čast, a pokojnima na spomen. Blagoslovljeno bilo“.

                                                                               Tekst i  slike: Milorad Oršulić Mican

0