Dana, 21. rujna 2006. s početkom u 18:00 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predstavljena je monografija pod naslovom «BANJOLUČKA BISKUPIJA U RIJEČI I SLICI OD 1881. DO 2006.» čiji su autori mons. dr. Anto Orlovac i prof. Franjo Marić.
Predstavljanju ove monografije nazočilo je oko 300 zainteresiranih građana, dok su se visoki dužnosnici iz Vlade Republike Hrvatske ispričali zbog spriječenosti ili su pak poslali svoje zamjenike i predstavnike.
Na samom početku ovog važnog događaja nazočnima se obratio mons. dr. Franjo Komarica, biskup banjolučki istaknuvši kako se malo zna o sadašnjoj tragičnoj situaciji u Biskupiji, a pogotovo se malo zna o njezinoj prošlosti koja seže u rana kršćanska vremena.
U predgovoru ove monografije banjaločki biskup je između ostalog napisao:
« Ova knjiga nije zamišljena kao izrazito znanstveno djelo namijenjeno isključivo užem krugu znanstvenika i malom broju znanstvenih ustanova. Njezina je prvotna nakana podsjetiti i upoznati na dramatičan, ali slavan život i povijest njihovih predaka i roditelja (pa i njih samih), da ne zaborave njihovu ljubav i vjernost Crkvi, svom narodu i rodnom kraju, da se i sami još više poistovjete i sa svojom Crkvom i sa svojim dubokim korijenima, da budu na to ponosni, u duhu narodne mudrosti: «Tuđe poštuj, a svojim se diči!»
Također je nakana knjige predstaviti riječju u slikama, i drugim zainteresiranim članovima Crkve i naroda istinu o minulim godinama, desetljećima i stoljećima nazočnosti katolika Hrvata (i drugih) na ovim prostorima.
Iako pisana za široki krug čitatelja, ona je utemeljena na provjerenim povijesnim podacima i opskrbljena potrebnim znanstvenim aparatom. Zato će zacijelo moći poslužiti kao siguran izvor i znanstvenicima raznih struka, poglavito povjesničarima.
Ovo je djelo , između ostalog, popunjavanje praznine, odnosno izvrsno pomagalo oslobađanju od nerijetko fatalnog ropstva neznanja, o vlastitim korijenima , identitetu kao i o osobnoj suodgovornosti za duhovnu, kulturnu i civilizacijsku izgradnju sadašnjosti i budućnosti Katoličke crkve i hrvatskog naroda kao i naših susjeda.
Ovdje uvršteni prilozi, iako uglavnom u fragmentalnom obliku, znanstvenih disciplina, arheologije, etnologije, demografije, toponomastike, sakralne arhitekture i umjetnosti te drugih spomenika kulture poniklih u krilu Katoličke crkve i Hrvatskog naroda, svakom poštenom čitatelju dat će do znanja da planovi i realiziranje etnocida, kulturocida, memoricida ili uništavanja Crkve kao i zajednice ne moraju nužno, zauvijek iskorijeniti ni kulturu, ni narod, ni pamćenje ni vjeru u Boga i vrijednost čovjeka kao bogolika stvorenja.
Kada budete listali stranice ove jedinstvene publikacije o Banjolučkoj biskupiji, čitali pojedina izvješća i podatke ili promatrali fotografije i crteže starijeg i novoijeg datuma, vjerujem da će vam se u glavi roditi misao i otkud toliko zle kobi za ljude domoroce ovo područja, koje je prije dolaska Osmanlija bila jedan od najnaseljenijih i najblagoslovljenijih krajeva Hrvatske s mnogim selima i gradićima, s masom crkava i samostana, s potpuno katoličkim narodom (prof. dr. Draganović) ? Zašto su ovdašnji pripadnici Katoličke crkve i Hrvatskog naroda, napose od druge polovice petnaestog stoljeća pa doslovce do naših dana , bili najčešće izloženi udarcima oružja raznih ugnjetača i pothvatima nemilosrdnog uništavanja provjeravanjem ili nasilnim iseljavanjem čak do potpunog uništavanja (početak XVIII. st.) od došljaka, koje su oni primili u svoje susjedstvo pa čak i u vlastito dvorište?..»
Monografiju su predstavili i o njoj govorili: povjesničari dr. Mijo Korade i fra Anđelko Barun, demograf dr. Anđelko Akrap te sami autori dr. Anto Orlovac i prof. Franjo Marić.
Dr. Anđelko Akrap je u ovoj monografiji istaknuo kompleksan pristup prošlosti kojim su utvrđene temeljne crkvene, demografske a na mnogo mjesta i gospodarske, društvene, vojno-političke, etnografske i kulturne odrednice te broj, sastav i teritorijalni raspored stanovništva u Banjolučkoj biskupiji.
Prof. Marić je rekao kako je nastavio «hod kroz poharanu Bosnu u potrazi za onim što je nekada bilo i što je danas Katoličko i Hrvatsko u njoj ostalo» te kako želi i ovom monografijom, kao njezin suautor, «otvoriti oči slijepima» da konačno shvate posljedice katastrofe koja se u proteklom ratu sručila na Hrvate i druge Katolike u Bosni i Hercegovini, a posebno u Banjolučkoj biskupiji.
Na kraju predstavljanja ove monografije, mons. dr. Franjo Komarica je istaknuo kako nema političke volje niti pravne regulative, da se Hrvati i drugi Katolici vrate na područje Banjolučke biskupije, pa očekuje kako će ova monografija učiniti nešto pozitivno i u tom smjeru.
Na kraju je red spomenuti i nekoliko tehničkih detalja koji se odnose na samu monografiju. Naime ova monografija je vrlo kvalitetno tehnički izvedena sa tvrdim koricama i šivanim uvezom, a cijeli sadržaj je otisnut na vrlo kvalitetnom papiru. Ima 752 stranice teksta protkanih sa 2000 fotografija i ilustracija.
Stranice od 270. do 277. ove monografije posvećene su župi Dolina, te uz tekst imaju čak 19 zanimljivih fotografija i grafika.
Popis literature korištene pri izradi ove monografije naveden je po prezimenima autora abecednim redom i ispisan je od 722. do 735. stranice.
Na 730. stranici stoji zapisano i slijedeće: «ORŠ ULIĆ, Milorad-Mican, Dolina Bosanska u prošlosti i sadašnjosti, Izdavač «Suza dolinska», Nova Gradiška, 2000.»
Na 735. stranici nalazi se popis listova i časopisa. Na tom popisu između ostalog piše i: SUZA DOLINSKA, Glasilo župe Dolina Bosanska.
Osim spomenutih, tu su još mnogi podaci koji se odnose na župu Dolina i njene vjernike, no to neka bude poticaj da i sami nabavite ovu hvale vrijednu monografiju, koju svakako vrijedi imati!
p. Damir Š Šokić
OžU
2008