Vijesti

BOŽIĆNI OBIČAJI OD BOŽIĆA DO SV. TRI KRALJA

Božić

Na sam Božić se ide samo u Crkvu. Ići u selo na Božić – velika je sramota. No, na Božić prije odlaska na misu ide se u položajstvo. Položaj na Božić je redovito zet, a ako netko nema zeta, položaj može biti i netko od rodbine ili iz susjedstva, samo mora biti muško.

Kad položaj dolazi u kuću, svima čestita Božić riječima: Faljen Isus, čestit vam Božić i sveto Isusovo porođenje.” Odgovara se riječima: Čestita ti vjera i duša.” Potom domaćica skupi malo slame po podu na jednu hrpicu i zapovijedi položaju da na tu slamu sjedne i bude miran. Položaj sjedne malo na tu slamu i dok sjedi mora biti miran, ako se položaj vrpolji, češka, miče i priča dok sjedi na slami to znači da če sve kvočke u nadolazećoj godini pobjeći sa nasada. Nakon kratkog sjedenja na slami položaj se počasti i daruje. Ako je položaj zet onda dobiva svatovski peškir, novac, jabuku i kobasicu. Ako položaj nije zet, onda dobije sve isto samo osim svatovskog peškira dobije i maramicu.

Sv. Stjepan i sv. Ivan

Stari je bio običaj da su sv. Stjepan (26. prosinca) i sv. Ivan (27. prosinca) bili dani rezervirani za obostrano čestitanje i posjećivanje kumova. Naravno, kad se kumove posjećuje na Božić, onda je red pripremiti i korpu s  milošćom.

Mladenci (28. prosinca)

Sve vrijeme Božića do mladenaca ništa se ne radi osim onoga najnužnijeg, oko marve. U te dane ništa se ni ne kuha. Jede se prije pripremljena hrana (pečenica, sarma, kruh, kugluf, kolači). Isto tako budući da je u kući slama ništa se ne čisti niti pere osim posuđa. Na Mladence u jutro iz kuće se iznosi slama. Dio slame iz kuće se odnese u šljivik i zatakne se među grane šljiva i drugog voća kako bi u nadolazećoj godini voće dobro urodilo. Ostatak slame se pali. No, osim čišćenja i pospremanja kuće od božićne slame na Mladence u Dolini je bio još jedan običaj. Rano u jutro dok su djeca bila još u krevetima, netko od starijih članova obitelji, rodbine ili susjedstva došao bi sa snopićem tankih šiba i malo po nogama išibao djecu ali i mladiće i djevojke ako bi se za to ukazala dobra prilika, jer onda će svi biti zdraviji i rumeniji u idućoj godini.

Sveta tri kralja ili vodokršće (6. siječnja)

Uz blagdan sv. Tri Kralja vezano je više običaja. Svakako je najpoznatiji crkveni običaj blagoslova vode. U crkvi na Tri kralja svećenik bi blagoslovio dva velika bureta vode, a narod bi tu sv. vodu točio u stucke a kasnije u boce i nosio svojim kućama. Oko tih buradi s blagoslovljenom vodom često se stvarala gužva jer je svatko htio što prije za sebe natočiti blagoslovljenu vodu pa tako kad bi negdje nastala neka gužva znalo bi se reći: Jesu navalili k’o na svetu vodu”. Kad bi se sv. voda donijela kući svi bi se malo napili nje. No, prije nego se popije sveta voda, prvo se prekriži, a potom se moli vjerovanje i škrope sve prostorije u kući bez obzira da li svećenik te godine do Tri kralja blagoslovio kuću ili nije. Osim blagoslova vode na Tri kralja se rasprema i krizban, a prije  borova grana. Svi oni jestivi ukrasi” podijele se djeci a oni nejestivi pospreme se za idući Božić. Na Tri kralja se iznosi i pšenica iz kuće. Ona se razdijeli domaćim životinjama da je pojedu. Tako se na Tri kralja uklanja iz kuće sav Božićni ugođaj, čak se i badnjak skida s kuće. No, još jedan stari običaj, mora se priznati, bio je rezerviran samo za one najhrabrije, budući da se radi o zimskom kupanju. Naime, tko se na dvoru” okupa na Tri kralja, bit će zdrav cijelu godinu. Interesantno da su ovaj običaj prakticirale osobe razne životne dobi i žene i muškarci, posebno ako se uzme u obzir da je često puta trebalo za ovo kupanje probiti led i napraviti talić” i smočiti se do vrata u vodu. Ako bi netko još uspio uzeti vode u usta, u ustima je donijeti u kuću i ispustiti na žeru u ognjištu ili šporet, onda, uz to što će biti zdrav čitave godine, nikad ga neće boljeti zubi.

p. Damir Š Šokić