Tu se uvijek pjevalo i veselit se znalo,
Tambure su svirale, a kolo igralo.
Kad su bili blagdani najljepše se nosi,
Djevojke u crkvu išle s bosiljkom u kosi.
Momci noću pjevali kroz ta naša sela,
Dok pronađu djevojke od sijela do sijela.
Kukuruzi kada su se kopali ili žita žela
Korpu s ruÄkom na glavi, nosile su žene
 Iz dolinskih sela.
One žurno ...
Nastavak →“Gospodine, svi stvorovi su tvoje roblje, Gospodine, svi prostori su tvoje groblje.” Petar Preradović
“Umrijet ćemo blago kao vjetar nad travom!” Vjekoslav Majer
BOLJE ROB – NEGO GROB
Najveća granica među ljudima su grobovi,
A groblje i grobovi
Božje su njive
U koje se siju
mrtvih – samo ljudi – strvi,
A za nebo to su stvoreni stvorovi
I ljubavi božanske robovi:
Da onostrani vjeÄni život
Iz njih, ne sumnjivo, isklije i nikne.
Mrtvih nema!
Postoje ...
Bila je već debela veÄer, kad mi je zazvonio mobitel i nametnuo klasiÄno pitanje: – Tko je sad, u ova doba!?
Pogledala sam i vidjela da me zove prijatelj kojeg u Dalmaciji prozvasmo Pegula (Baksuz).
– Å to li se dogodilo? Sumnjala sam da je neÅ¡to ružno… ali moje sumnje su vrlo brzo rijeÅ¡ene. Rekao mi je otprilike ovako:
– Luce, imam jedan zadatak za tebe. ÄŒuj, trebalo bi napisati par rijeÄi o tvom «izletu u nepoznato» ovoga ljeta, negdje oko Velike Gospe!
– Znala ...
Nastavak →
Kao umorni putnik pjeÅ¡ak Sunce se stropoÅ¡tavalo na noćni poÄinak. Ovog popodneva oblaci su se priliÄno razbili i oÄekivao se, a joÅ¡ viÅ¡e priželjkivao, prestanak viÅ¡ednevne kiÅ¡e.
«O Julo», Äuo se iz Å¡upe Ivin pomalo hroptavi glas da li ti vidje kako Sunce zaÄ‘e, Äini mi se za «zastavu», a ne za «dasku» od oblaka? Ipak, slabe su nam nade u prestanak ovog kijameta».
«Nisam vidjela, Ivo, tek sam sada izašla», odgovori Jula ...
Nastavak →
Dopunski nazivi:
Latinski: Sambucus nigra L.
Engleski: Elder
Francuski: Sureau
NjemaÄki: Houlnder
Talijanski: Samuco
Zova kod nas raste uz rubove šuma, pored potoka, po živicama i duž plotova, u okolini naselja.
Zova je višegodišnja biljka, niskog stabla i razgranate krošnje, s naspramnim perastim listovima. Cvjetovi su sitni, bijeli, rastu u razgranatim, bogatim paštitcima i intenzivnog su i ugodnog mirisa. Plodovi su sitne ...
Nastavak →Udruga useljenika «Dr. Ivan Merz» iz Starog Petrovog Sela traži kažnjavanje zloÄinaca u BanjaloÄkoj biskupijiÂ
NOVA GRADIÅ KA Humanitarna udruga useljenika Hrvatske «Blaženi Ivan Merz» sa sjediÅ¡tem u Starom Petrovom Selu pokrenula je inicijativu za kažnjavanje zloÄinaca koji su u BanjoluÄkoj biskupiji terorizirali.,ubijali Hrvate i provodili etniÄko Äišćenje od 1991. do 1996. godine kada su svi protjerani.
 Ubojstva i pljaÄke
 Iako je posrijedi bila smiÅ¡ljena politika etniÄkog Äišćenja u kojoj se nisu birala sredstva i ubijali su se ljudi, predsjednica ...
Nastavak →PONOVO U LIPINAMAÂ
HEIDICA,SILVESTER,MILE,DOLORES VONIĆ
PONOVO U LIPINAMAÂ Â
PoÄetkom 2000.-te godine bili smo u Lipinama, selu blizu NaÅ¡ica koje je nakon drugog Svjetskog rata udomilo ...
Nastavak →Dana, 21. rujna 2006. s poÄetkom u 18:00 sati, u Nacionalnoj i sveuÄiliÅ¡noj knjižnici u Zagrebu, predstavljena je monografija pod naslovom «BANJOLUÄŒKA BISKUPIJA U RIJEÄŒI I SLICI OD 1881. DO 2006.» Äiji su autori mons. dr. Anto Orlovac i prof. Franjo Marić.
Predstavljanju ove monografije nazoÄilo je oko 300 zainteresiranih graÄ‘ana, dok su se visoki dužnosnici iz Vlade Republike Hrvatske ispriÄali zbog sprijeÄenosti ili su pak poslali svoje zamjenike i predstavnike.
Na samom poÄetku ovog važnog dogaÄ‘aja nazoÄnima se ...
Nastavak →Pri rjeÅ¡avanju problema-etniÄke pripadnosti stanovnika Donje Doline treba poći od dvije osnovne postavke; prvo, da je od poÄetka života Starijeg naselja pa sve do kraja života naselja na Gradini, odnosno do rimske okupacije ovih krajeva, ovdje živjelo istorodno stanovniÅ¡tvo, i, drugo, da su stanovnici Donje Doline i stanovnici istovremenih naselja sjeverozapadne, i uopće sjeverne Bosne, pripadnici zapadnopanonske skupine KŽP i njeni direktni potomci. Stoga kljuÄ rjeÅ¡enja pitanja tko su stanovnici Donje Doline u etniÄkom smislu leži u rjeÅ¡enju pitanja tko ...
Nastavak →(Od Poklada do Mladog Uskrsa)Â
Nakon Pokladnog veselja i opuÅ¡tenosti dolazi Pepelnica (ÄŒista srida) dan posta i nemrsa s kojim, kao i u svemu KatoliÄkom svijetu, zapoÄinje vrijeme priprave za Uskrs – Korizma.
Obred pepeljanja u crkvi nije se propuštao bez velikog i važnog razloga. Kako u Došašću (Adventu), tako i u Korizmi, nisu se pravila nikakva veselja a sav je ženski svijet u crkvu s rupcem (maramom) na glavi.
Vrijeme korizmenog odricanja u Dolinskom kraju se prakticiralo na razliÄite naÄine: netko ...
Nastavak →