Činjenica je da se u zadnje vrijeme počelo nešto događati i na promociji pučke tradicijske kulture Dolinskog kraja. Koliko god sve izgledalo malo i nedovoljno, ipak je vrijedno spomena da se o tom aspektu naše povijesti i tradicije napiše par riječi.
Za 2003. godinu je postojalo nekoliko prilika za promociju Dolinskog kraja kao, posebno za Bosnu i Hercegovinu, zanimljivog i jedinstvenog etnografskog područja. Nažalost, zbog raseljenosti našeg naroda, slabih uvjeta rada i organiziranja, ovogodišnji nastupi naše Folklorno-pjevačke skupine «DOLINA BOSANSKA» su se jednostavno izjalovili.
Naime, bio je dogovoren nastup u Sarajevu, gdje je u sarajevskoj Katedrali bio organiziran koncert pučkih crkvenih pjesama i napjeva; te nastup u Okučanima, 29.-30. kolovoza 2003. u okviru Drugih susreta povratničkih folklornih skupina Republike Hrvatske pod naslovom «Obnovimo baštinu». Tom prigodom je za Hrvatski radio radio Zagreb, trebala biti snimljena polusatna emisija o pjesmi i folkloru Dolinskog kraja.
Unatoč dobroj volji i spremnosti svih članica Folklorno-pjevačke skupine te želji organizatora, nastupi nisu realizirani a kao glavni problem se pokazao nedostatak vremena za detaljnije organizacijske pripreme tehničke naravi kao što su prijevoz, nošnje i sl.
Ipak, dogodio se jedan događaj kojeg svakako treba ovdje pribilježiti, a to je Revija hrvatskih narodnih nošnji iz Bosne i Hercegovine koja je održana u Sarajevu, 25. listopada 2003. Kao prva nošnja na ovoj reviji predstavljena je nošnja Bosanskogradiške posavine tj. Dolinskog kraja, a u nju su bili odjeveni mladić i djevojka, članovi KUD-a «..» iz Sarajeva. Spomenutu reviju je organizirao
Zbog prilika u kojima se danas nalaze negdašnji stanovnici Dolinskog kraja, osobe koje se bave etnografijom i tradicijskom kulturom savjetuju da je za Dolinski kraj najbolji način – u ovako novonastalim i poratnim uvjetima – početi raditi na jednoj cjelovitoj etnografskoj monografiji, koja bi obuhvaćala tradicijsku kulturu Dolinskog kraja od pučke arhitekture, nošnje, običaja do tradicionalnog načina prehrane.
Pisanih izvora, za ovako jedan složeni pothvat, je jako malo te su dosta općeniti, a koji puta i ne razumljivi. Stoga će biti neophodna suradnja sa svima onima koji još nešto znaju po osobnom sjećanju ili po pričanju onih kojih su nešto znali ili živjeli iz pučke tradicijske kulture Dolinskog kraja, a koji više nisu među nama.
Kako bi se stvorio kvalitetni, ali i dragocjeni, spomenik pučke kulture Dolinskog kraja, bit će potreban višegodišnji rad i suradnja sa stručnim i kompetentnim osobama. Zato je i ovo svojevrsni poziv na suradnju svima onima koji nešto znaju i imaju želju surađivati na ovom velikom projektu, jer mi zaslužujemo imati nešto što se zove Etnografska monografija Dolinskog kraja.
DVA ZUMBULA
Dva zumbula svu noć prepjevala
Pod prozorom prošene djevojke
Izlazila pa je govorila
Od kud jeste dva zumbula plava
Il’ ste braća il’, od braće djeca
Al’ govore dva zumbula plava
Nismo braća, nit’ od braće djeca
Već dva druga iz zelenog luga
Imali smo i trećega druga
Čuli jesmo da se oženio
Pa idemo snašu da vidimo
Dukat dali što smo je gledali
A dva dali što smo darovani.
KOLIKO JE SELO IVANOVO
Koliko je selo Ivanovo
S kraja na kraj puno djevojaka
Sviju i’ je Ivo poljubio
Samo nije mudre Katarine
I njezine druge Mandaline
U Ive su mudre seke bile
Mudre bile mudro se sjetile
Češljaju mu kosu po djevojački
Oblače ga u svoje odijelo
Pa ga šalju Katici na vrata
Lipo su ga seke svitovale
Sad ti ‘ajde naš bratac rođeni
Kad dojdeš Katici na vrata
Ne zovi je krupno pod junački
Već je zovi sitno djevojački
Drugo Kato otvori mi vrata
Da ti kažem do dvi do tri riči
Š to su naše druge nalagale
Skoči Kata žalosna joj majka
Skoči Kata i otvori vrata
Čim na vrata ruke oko vrata
Pa je ljubi do dva do tri puta
Prikupio: pater Damir Š Šokić, O.P.
SIJ
2005