Skip to content Skip to left sidebar Skip to footer

Author: admin

Š varglijada u Grabarju

NAJBOLJIM Š VARGLIMA PRIZNANJE Š VARGLIJADE U GRABARJU

svarglijada

Josip Oršulić – jedan od dobitnika Zlatne plakete

Donosimo članak koji smo preuzeli iz KRONIKE POŽEŠ KO-SLAVONSEK internetsko izdanje objavljeno 3. veljače 2013. godine. Razlog preuzimanja ovoga članka je dobivanje Zlatne plakete na prvoj švarglijadi u Grabarju kod Požege. Zlatnu Plaketu je dobio Josip Oršulić, sin Ljiljana i Nevenke koji su iz Novog Sela u tijeku rata našli utočište u Ratkovici kod Pleternice (zamjenom imanja) i tu ostali živjeti. Josip je rođen 3. svibnja 1991. godine u Bos. Gradišci.  U Ratkovicu je donesen s godinu i pol dana. Prvih 4 razreda Osnovne škole je završio u Ratkovici, ostala četiri razreda u Pleternici, a Srednju školu u Požegi  gdje je stekao zvanje mehaničara poljoprivrednih mašina. Obitelj se bavi poljodjeltsvom uključujući uzgoj svinja, ovaca i tov junadi. Otuda ljubav prema proizvod slavonski proizvoda od svinjskog mesa u vrijeme svinjokolja. Prva izložba na  švarglijadi i ZLATO! Josipu u ime Uredničkog vijeća Suze dolinske” iskrene čestitke i želje za još mnogim odličjima, na ovim i drugim natjecanjima.

“U odličnoj organizaciji KUD-a Poljadija iz Grabarja i tjednika Kronika požeško-slavonska u Vatrogasnom domu Grabarje održana je 1. Š varglijada na području Požeštine.
Od prispjelih 17 uzoraka s područja Požeško-slavonske i Osječko-baranjske županije peteročlana ocjenjivačka komisija na čelu s višestruko nagrađivanim kulenarom i proizvođačem ostalih mesnih delicija od svinjskog mesa Vjenceslavom Hruškom iz Bjeliševca na čelu, ocjenjivala je izgled,boju, okus, miris i povezanost sastojaka švargla. Š vargl je jedan od zapostavljenih mesnih proizvoda, jer svi samo pričaju o vrhunskim mesnim proizvodima, kulenu, kulenovoj seki, kobasicama, šunki, ali švargl kao jedan od proizvoda slavonske obitelji koji nastaje u domaćem dvorištu je ipak visokokvalitetan mesni proizvod. Kod njega možemo uživati u okusu, mirisima, no nismo imali do sada nikakvih natjecanja, jer se manje količine proizvode u mesnoj industriji, a svako domaćinstvo na selu svega nekoliko komada za svoje potrebe.
Pravi domaći švargl proizvodi se u svinjskom želudcu, pa su količine ograničene, a industrija bježi u neke umjetne ovitke za punjenje istakao je predsjednik komisije Vjenceslav Hruška. Po njemu dobar švargl proizvodi se od obrazina glave, iznutrica, srca, jezika, koje se kuha, a dobro začini sa domaćim začinima, domaća paprika, domaći bijeli luk, papar i sol. On se nakon toga puni u želudac ili crijevo, ponovno obari i u presi se steže dok ne dobije tanji oblik. Kad se prereže švargl bi trebao pokazati svoju strukturu. Dobar švargl bi trebao imati rezano meso, no danas mnogi žure pa to samelju. Na domaćim slavonskim klanjima švargl se počinje raditi od 12 sati pa sve do šest sati navečer. On mora izgledati kao mozaik od sastojaka koji se stavljaju u švargl kaže Hruška.
Nakon ocjenjivanja komisija je dodijelila dvije brončane plakete, šest srebrnih plaketa, sedam zlatnih plaketa i švarglu s najviše osvojenih bodova šampionsku titulu i titulu pobjednika 1. Š varglijade. Zlatnim plaketama okitili su se švargl Darka Lovakovića iz Feričanaca, Zlatnog luga iz Donjih Emovaca, te domaćih majstora Josipa Oršulića, Malčić Josipa, Drage Kalafadžića i Zdenka Bilandžića.
Sve švargle iz konkurencije nakon ocjenjivanja izrezane na ovalima mogli su kušati svi posjetitelji u zaista prepunom Vatrogasnom domu. Svi koji su u kušanju izabrali svoga šampiona na glasačkim listićima su zaokružili kao najbolji švargl koji je došao iz Krčme Zlatni lug, a proizvod je mladog majstora Mirka Lovakovića koji se brine za mesne delicije u ponudi krčme, koji je tako postao šampionom publike.Kako se švargl obično proizvodi na obiteljskoj svinjokolji organizatori su priredili da i svaka obitelj koja je imala natjecateljski švargl prigodno uredi i svoj stol, u domaćem i slavonskom štihu. Najljepšim stolom po ocjeni prosudbene komisije proglašen je onaj koji se uredile mlade članice ženske skupine KUD-a Poljadija.
Priznanja, plakete i šampionsku titulu uručili su Vladimir Protić ispred tjednika Kronika i Ivica Ribičić, predsjednik KUD-a Poljadija, inače vrijedni mladi poljoprivrednik i stočar, koji je usred uručivanja morao otići jer mu se počela teliti krava. Sve je sretno završilo a ubrzo se vratio s vijesti da ima dvoje malih telića.
Na svečano ukrašene stolove domaćice svakog stola su iznijele domaću hranu, pa se osim suhomesnatih delicija tu našlo i sira, vrhnja, jaja, ali i domaće juhe, slavonske sarme i ostalih starih jela naših baka. Odličnu atmosferu, puno plesa i slavonskih kola potakla je dobra glazba Nehajskih bećara. Njihova violina daje posebni štih, a posebnu draž to što sviraju bez razglasa, stvarno u živo i uhu ugodno.
Zadovoljni organizatori polučenim uspjehom najavljuju i 2. Š varglijadu Š varglijadu slijedeće godine”.

svarglijada2

Prosudbena komisija imala je pune ruke posla

svarglijada3S LIJEVE STRANE SLAVLJENIKA JOSIPA ORŠ ULIĆA JE NJEGOVA SESTRA MARTINA UDANA MEZAK A S DESNE STRANE MIRELA STANSY  r. Mezak (prija). PREKO STOLA JE MIRELIN MUŽ IVICA, DO NJEGA MATEJ ORŠ ULIĆ (u narodnoj nošnji), potom JOSIP MEZAK Marinin muž i STANKO BALTIĆ.

NOVO SELO Popis pučanstva 1948./1949. godine

1.BOGDAN /Ilije/ BUDIĆ, rođ. 11920. god., supruga Milka r. Vidić  1921.,
majka ANA r. Š Šokić 1900. sin ZLATKO 1947., sin  JOSIP  1949., brat
PAVLE  1921. i brat STANISLAV 1927. godine.

2.STIPAN /Stipe/ BUDIĆ, rođ. 1913., supruga RUŽA r. Stipančević 1918., sin
MILE 1941., sin ANTON 1945., sin LJUBOMIR 1947., kći JULKA 1949. god.

3.MARIJAN /Stipe/ BUDIĆ,  rođen 1906. god., supruga MANDA 1904., sin
RADE  1934.,  kći FINKA 1939. i kći NADA 1941. god.

4.IVO  /Stipe/ BUDIĆ,  rođen 1893. god.,  kći JELENA 1925. i kći MARA 1928.
i unuk BUDIMIR 1948. god.

5.MANDA pok. Lajka  BUDIĆ r. Kovačević,  rođen 1917. god.,  sin  PAVLE
1944., DRAGAN KOVAČEVIĆ 1947. god.

6.ADAM /Đure/  DAKIĆ rođ. 1911. god., supruga JELKA r. Kovačević 1914.,
sin PAVLE 1936., sin KARLO 1940.,  sin SLAVKO 1947., sin RUDOLF 1949.
kći ANKA 1938. i kći DANICA 1942. god.

7.FRANJO (Stipe)  DAKIĆ rođ. 1882. god., supruga JULA 1886. , sin MIRKO
1909., snaha JAGA r. Oršulić 1913. kći KAJA  1923., sin DAMJAN 1926., kći
JELIKA 1931., kći LJUBICA 1938., sin MILE 1941. i sin ZVONKO 1944.god.

8.DAKIĆ /Đure/ JANJA kći Ive Vidić),  rođ. 1890. god., snaha DRAGICA
DRAGINJA (supruga pok. Franje)  rođ. 1919.  unuk ILIJA (sin  Franje) rođ.
1941., unuk KREŠ IMIR (sin  Franje) rođ. 1944. god.

9.MARA (Stipe ) DAKIĆ  (kći Ilije Matković) rođ. 1900. god., kći JELA rođ.
1927.,  sin ANTO rođ. 1929.  snaha ZORKA  supruga od Ante) rođ. 1929. i
unuk LUKA  rođ. 1949. (sin Ante i Zorke), kći ANA rođ.1932., kći MILKA rođ. 1935.

10.TERA /Mirka/ GRGIĆ kći Mate Stipančević rođ. 1921. god., kći LJUBA rođ.
1942 i sin ZVONKO rođ. 1944. god.

11.MATO /Filipa/ JURIŠ IĆ rođ. 1908., supruga ANA r. Matković r. 1914., svaja
TERA 1929. god.

12.JANJA /Filipa/ JURŠ IĆ  kći Stipe Kneževića rođ. 1881. god.

13.MANDA /Stipe/ JURIĆ kći Peje Vonić rođ. 1895., sin SLAVKO ro. 1928., sin
IVO rođ. 1929., kći ANA 1931. kći TERA 1933. i sin RADE 1935. god.

14.KAJA /Mije/ JURIĆ kći Ive Čegrlj rođ. 1897., kći MANDA 1926. i sin JOZO 1935. god.

15.ILIJA /Pavla/ KOVAČEVIĆ rođ. 1888. i supruga KATA  r. Brkić 1890.god.

16.PETAR /Lovre/ KOVAČEVIĆ rođ. 1924., supruga DELFA r. Tutić 1924.god.

17.ADAM /Ante/ KOVAČEVIĆ rođ. 1920., supruga DRAGICA r. Budić rođ.
1927. god-

18.FABIJAN /Mate/ KOVAČEVIĆ rođ. 1910., supruga MILKA r. Lagundžija
1923., kći JULA 1938., sin IVO 1939., sin MATO 1941., kći TONKA 1943. i
kći Š TEFICA rođ. 1947. god.

19.MIJO (Peje)  KOVAČEVIĆ  rođ. 1901., supruga ZORKA (kći Ive Vonić)
1898., kći PAVA 1922., kći JANJA 1924. i sin PAVLE 1928. god.

20.KAJA (Mate ) KOVAČEVIĆ kći Nikole Kneževića rođ. 1890. i kći  ANĐA
ud. Jejinić, rođ. 1929. god.

21.KAJA (Karla) KOVAČEVIĆ kći Marka Terzića r. 1912., sin LOVRO 1935.,
sin JOZO 1937., kći JELA 1940. i kći  ZLATA 1944. god.

22.KAJA (Mirka) KOVAČEVIĆ kći Ilije Tutić r. 1910., sin LUKA 19334. i kći
AGA 1936. god.

23. KAJA /Mate/ KOVAČEVIĆ r. Bujdo rođ. 1900. god., kći MILKA 1926., kći
MARA 1921., sin FILIP 1935., kći RUŽA 1937., kći BLAŠ KA 1940. god.

24. JANJA (Ilije) KOVAČEVIĆ kći Ive Vonić rođ. 1887., sin VLADO 1927. i kći
JAGA 1931. god.

25. JOZO (Stipe) KNEŽEVIĆ rođ. 1885., unuk ROKO (Fabijana) VONIĆ 1938.
i unuka DANICA VONIĆ r. 1941. god.

26. ADAM (Vinka) KNEŽEVIĆ rođ. 1928., supruga ANA kći Vinka Vidić r.
1921., brat MIRKO 1932., setra PAVKA 1936., brat PAVLE 1942. i kći
MILKA MICA 1947. god.

27. FLORIJAN (Stipe) KNEŽEVIĆ rođ. 1905., supruga MARA  kći Ilije Vonić
1902., majka MARA 1872., kći RUŽA 1928., sin MIRKO 1931., sin SLAVKO
1933., sin STIPO 1935., kći FINKA 1941., sin KARLO 1944. i JULA kći
Stipe i Ruže Knežević.

28.VINKO (Nikole) KNEŽEVIĆ rođ. 1903.,  supruga JANJA kći Filipa
Matkovića 1902., sin SLAVKO 1928., kći MILKA 1936., sin ANTO 1929., sin
BOJO 1937. i sin ROKO 1942. god.

29.LJUBA (Luke) KNEŽEVIĆ kći Ive Matijašević rođ. 1901., sin DAMJAN
1923., sin IVO 1925., kći TINA 1928., sin LJUBOSLAV 1932., kći MARIJA
1935., kći TEREZIJA 1939., sin RATOMIR 1942. god.

30. KAJA (Stipe) KNEŽEVIĆ r. Matijašević rođ. 1912., kći SOFIJA 1935., sin
ŽIVKO 1938., kći MARA 1941. i sin MATO 1945. god.

31. KAJA (Peje) KNEŽEVIĆ kći Nikole Vonić rođ. 1904. god.

32. BARA kći Dragoje  KNEŽEVIĆ rođ. 1939. god.

33. ANA (NIkole) KNEŽEVIĆ kći Luke Lagundžija rođ. 1870.,  snaha ANA rođ.
1914.,  unuk VLADO 1938., kći LJUBICA  1942., i JAGA 1944. god.

34. JANJA (Ilije) KNEŽEVIĆ kći Ive Gogić rođ. 1884., snaha KAJA 1904., unuk
DAMJAN 1926., unuka ANKA 1927. i kći JANJA 1932. god.

35. MANDA (Ive) KNEŽEVIĆ kći Mate Kneževića  rođ. 1904., kći MILKA
1930.,  sin ŽELJKO 1936. i MARKO 1942. god.

36. KATA (Vinka) KALIZAN kći Zlatka Jurića rođ. 1913., sin MATO 1935. i
ILIJA 1937. god.

37. LUKA (Mate) LAGUNDŽIJA  rođ. 1904.,  supruga ANA 1908., kći MANDA
1931., JELENA 1934., sin SLAVKO 1935., sin MIRKO  1939., kći JANJA
1941., kći TERA  1943., kći ANĐELKA 1945. i sin IVO 1948. god.

38. PAVLE  (Mije) LAGUNDŽIJA  rođ. 1907.,  supruga JULKA 1923., kći
JAGA 1929., JELENA 1934., kći ANKA 1931.,  kći MARA 1936. i kći
MILKA 1947. god.

39. FERDO /Adama/ MATKOVIĆ rođ. 1920. , supruga Pava kći Florijana
Knežević 1921., kći SLAVICA 1941., kći Š TEFICA 1946. i kći DRAGICA
1948. god.

40. MATO (Adama) MATKOVIĆ rođ. 1914., supruga PAVA kći Latka Tutić
1912., kći EVA 1933., kći MANDA 1935., kći JANJA 1938., sin ZVONIMIR
1942. i kći MIRA 1944. god.

41. MATO (Filipa) MATKOVIĆ rođ. 1889., supruga JULA kći Ante Kneževića
1897., sin SLAVKO 1929. i sin MIRKO 1932. god.

42. MIJO (Filipa) MATKOVIĆ rođ. 1913., supruga JAGA kći Filipa Jurišića
1912., sin FILIP 1935., kći ANA 1938., kći EVA 1947. sin LJUPKO 1949. god.

43.VINKO (Ive) MATKOVIĆ rođ. 1910., supruga JAGA kći Nikole Vonić 1911.,
kći MANDA 1932., sin RADOVAN., kći ANKA 1938., kći ZDRAVKA 1942.,
kći KAJA 1944. i sin IVO 1948. god.

44. MATO (Ilije) MATKOVIĆ rođ. 1888., kći RUŽA 1934., kći JANJA 1936. i
kći MARA 1938. god.

45. KAJA (Stipe) MATKOVIĆ rođ. 1888. god. i sin MARIJAN 1921. god.

46. MARA (Adama) MATKOVIĆ kći Mate Kovačević rođ. 1889., sin KUZMAN
1924., supruga TERA kći Marijana Musić 1924., kći RUŽA 1943., sin
VINKO  1946. i sin ADAM 1948. god.

47. JAGA (Ive) MATKOVIĆ kći Mate Stipančević 1912. i sin MILE 1937. god.

48. KATA (Filipa) MATKOVIĆ kći Mate Kovačević rođ. 1900., kći JAGA 1924.,
sin MILE 1932., kći MILKA 1938., sin JAKOV 1940. i kći REZA 1949. god.

49. RUŽA (Ive) MATKOVIĆ rođ. 1882., sin BOGDAN 1924., supruga MARA
1928., sin ILIJA 1926. i sin  IVO 1947. god.

50. JAGA (Luke ) MATKOVIĆ kći Tadije Kovačević rođ. 1912., kći MANDA
1939., sin MATO 1942. i sin LUKA 1945. god.

51.ANA (Kuzmana) MATKOVIĆ rođ. 1923., sin SLAVKO 1943., kći MANDA
1946. i sin IVO 1949. god.

52.DRAGAN (sin Jakova i Ljube Knežević) MATKOVIĆ  rođ. 1920., supruga
MANDA  kći Filipa Jurišića 1915.,  brat PAVLE 1930., sestra RUŽA 1926.,
brat DAMJAN 1934., kći LJUBICA 1942., sin FERDO  1944., kći JANJA
1947. kći TERA 1950. i  kći MARA 1950. god.

53. ELA /Marijana/MUSIĆ kći Ilije Valentića rođ. 1888., sin MATO 1930.,
snaha MARA 1932 kći Vinka Oršulić i Ane Matković, unuka ZLATKA 1
1949. god.

54.MILKA /Martina/ MUSIĆ rođ. 1919. god., sin MILE 1943. i sin PAVLE
1949.god.

55. KATA /Luke/ MUSIĆ  rođ. 1924., sin BRANKO  1946., sestra DRAGICA
1927., sestra JAGA 1930., brat JANKO 1934., sestra MANDA 1939. god.

56. IVO /Mate/ ORŠ ULIĆ rođ. 1900., supruga JULA r. Knežević 1906., sin
ALOJZ  1928., kći TEREZIJA  – TERA 1930., sina ANTO 1934., kći FINKA
1938. i kći ANĐELKA 1942. god.

57. VESELKO /Mate/ ORŠ ULIĆ rođ. 1899., supruga ANĐA kći Mate
Kneževića  1903. sin IVO 1927., sin LJUPKO 1931., sin MIJO 1934., sin
SLAVKO 1938., sin ANTO 1941., kći KAJA 1945., snaha TINA (Ivina
supruga) kći Luke  Kneževića 1928. god.

58.PAVLE /Stipe / ORŠ ULIĆ rođ. 1910.,  majka DELFA kći Marka Kneževića
1879., supruga PAVA kći Ante Banović 1912., kći JANJA 1936., sin
BRANKO 1940. i kći LJUBICA 1945. god.

59. MIJO /Ive/ ORŠ ULIĆ rođ. 1894., supruga JELA kći Stipe Knežević 1893.
kći  MARA 1919. god.

60.STIPO /Ive/ ORŠ ULIĆ rođ. 1897., supruga JANJA  kći Stipe Terzić 1911.,
kći  MARA 1925., GINA kći Pere Banović 1937. god.

61. VINKO /Stipe/ ORŠ ULIĆ rođ. 1903., supruga Ruža kći Ante Kovačevića,
kći MANDA 1930, sin  STIPO 1935., sin MIRKO 1941 i sin ZVONKO 1945. god.

62. FLORIJAN /Marka/ ORŠ ULIĆ rođ. 1932. i supruga RUŽA kći Ante Stojić r.
1929. i sin MILORAD 1952.  god.

63. LAJKO /Mije/ ORŠ ULIĆ rođ. 1908., supruga PAVA kći Ante Jurišića rođ.
1910.,  kći MANDA 1934., kći ANA 1938., kći NADA 1940., kći FINA 1942.,
kći ZLATA 1944. i sin IVO  1947. god.

64. ANA /Vinka/ ORŠ ULIĆ kći Mate Matkovića rođ. 1900., sin ILIJA 1927.,
snaha  JAGA 1927. kći Ante Vidića, kći JANJA 1929., kći MARA 1932., kći
SLAVICA 1937., sin VINKO 1943., unuk  DAMJAN 1947., unuka
DRAGICA 1948. i unuka ZLATKA 1949. god.

65. KAJA /Pavla/ ORŠ ULIĆ kći Luke Jurišića rođ. 1907., sin MIJO 1929., kći
JANJA 1933., kći RUŽA (LJUBICA) 1936., kći JELENA 1939., kći DANICA
1941., sin SRETKO 1943. i sin PAVLE 1945. god.

66.TERA /Ive/ ORŠ ULIĆ kći Kuzmana Matković rođ. 1913., sin JANKO 1935.,
sin KUZMAN 1939., kći DRAGICA 1942. i kći BARICA 1943. god.

67.ANA /Ferde/ ORŠ ULIĆ kći Stipe Brkić rođ. 1912. i sin JAKOV. 1938. god.

68  MARA /Mirka/ ORŠ ULIĆ kći Mije Jakarića rođ. 1921., kći JELA
JELENA 1942. i sin PEJO 1946. god.

69. MANDA /Jose/ ORŠ ULIĆ kći Mate Konjetić  rođ. 1902., sin LUKA 1928.
i sin    MATO 1936. god.

70. KAJA /Ilije/ ORŠ ULIĆ  kći Josipa Tomića rođ. 1897. god.

71.JELA /Ljuboje/ ORŠ ULIĆ kći Franje Dakića rođ. 1913., sin ADAM 1935.,  sin   DRAGAN 1938. i kći DRAGICA 1942. god.

72. STEVO PETRIKOVIĆ  sin Joze i Ane r. Klojn iz Sente kod Zrenjanina rođ.
1923., supruga ANA kći Joze Kneževića i Ruže Vonić, kći SLAVICA 1949. i
sin SLAVKO 1951. god.

73. VINKO /Antuna/ STIPANČEVIĆ rođ. 1907., supruga KAJA kći Mate
Oršulić 1907., kći ANKA 1930., kći JELKA 1932., sin STIPO 1934., kći
MARA 1938., kći JAGA 1941. i sin MATO 1943. god.

74.STIPANČEVIĆ /Marka/ LJUPKO rođ. 1923., supruga ANKA kći Marka
Kneževića 1927., sin MARKO 1947., sin IVO 1948. i kći MANDA 1949. god.

75. KAJA /Marka/ STIPANČEVIĆ kći Mate Dakić rođ. 1901., sin DAMJAN
1927., kći MARA 1932., kći JELA 1936. i snaha RUŽA 1926. god.

76.LUKA /Nikole/ Š OKIĆ rođ. 1898., supruga ANA kći Tome Jelanić 1901.,
sin PAVLE 1928., kći MILKA 1926. i sin ANTO 1929. god.

77.JOSIP /Latka/ TUTIĆ  rođ. 1913., supruga LJUBA kći Peje Oršulić 1921.,
punica  TERA kći Mate Kneževića 1899., kći KAJA 1941., sin SLAVKO
1944. i sin Š TEFAN 1949. god.

78. ANTO /Mije/ VONIĆ rođ. 1890., supruga KAJA kći Ive Terzić 1897.,
posinak IVO Jurišić 1920., snaha MILKA kći Florijana Knežević 1924.,
unuk MARKO 1948. i unuka MANDA 1950. god.

79.ANTO /Mate/ VONIĆ rođ. 1908., supruga MARA  kći Ante Kneževića.,
kći JANJA 1936., kći MANDA 1938., sin MATO 1940., kći LJUBA 1942. i
sin ILIJA 1947. god.

80. STIPO /Lajka/ VONIĆ rođ. 1930., supruga JAGA kći Ante Vonić 1924.,
sin LAJKO 1949., sin ANTO 1951.,  brat DAMJAN 1933., brat PAVLE
1935., brat ŽIVKO 1937., brat NENAD 1938. i brat ANTO 1940. god.

81. MARKO /Augustina/ VONIĆ rođ. 1919., supruga KAJA kći Stipe Dakića
1922., sin ILIJA 1948., kći JELA 1950. i majka MARA kći Andrije
Kalizan 1883. god.

82. MIJO /Vinka/ VONIĆ rođ. 1921., supruga SOFIJA kći Latka Tutić 1925.,
brat IVO  1927., kći MANDA 1949. i sin ANTO 1952. god.

83.PEJO /Vinka/ VONIĆ rođ. 1920., supruga BLAŠ KA kći Ive Tutić 1922.,
kći ZDRAVKA 1943., sin MATO 1941., sin VINKO 1947. i kći MARA 1949.god.

84.PAVA /Pavla/ VONIĆ kći Kuzmana Matković rođ. 1909., sin STIPO 1927.,
sin MATO  1929.,  kći LJUBA 1933., kći JANJA 1936., sin ZVONKO 1942. i
kći BORISLAVA – BORICA 1944. god.

85.MARA /Ante/ VONIĆ kći Mate Kneževića  rođ. 1900., pastorak MIRKO
1922., pastorak MARKO 1927., sin MATO 1932. i kći NADA 1936. god.

86. LJUBA /Mate/ VONIĆ kći Peje Jakelić rođ. 1909., kći TERA 1937., kći
ANTONIJA TUNJIKA 1938., sin FERDO 1942. i sin SLAVKO 1943. god.

87. JELA /Mije/ VONIĆ kći Ante Brkić rođ. 1899., sin ANTO 1926., kći ANA
1928., sin VINKO 1930., sin IVO 1932., kći MANDA 1935., kći MARA 1938.,
sin DRAGAN 1942., snaha  JAGA 1924 (supruga Antina), unuk ANTO
1950. god.

88. ANA /Ive/ VONIĆ kći Ive Lagundžija i majke Sofije Valentić rođ. 1908.
kći JAGA 1932., sin ILIJA 1934., kći MILKA 1935., kći PAVA 1937. i kći
DRAGICA 1939. god.

89.ANA /Franje/ VONIĆ rođ. 1926. i sestra LJUBA 1929. god.

90.ANA /Ljuboje/ VONIĆ rođ. 1908., kći LJUBICA 1928., sin VINKO 1931.,
sin ROKO 1934. i sin LUKA 1937. god.

91. JANJA /Marijana/ VONIĆ rođ. 1913., kći NADA 1931., kći KATA 1942.god.

92. MARA /Ilije/ VONIĆ rođ. 1906., kći MILKA 1930., kći ANKA 1935., sin
VLADO 1939., kći FINKA 1941. i sin MIRKO 1944. god.

93. VERKA /Ante/ VONIĆ rođ. 1893. kći ANA 1924. i kći JELA 1927., MARA
1920. god.

94. PAVA /Luke/ VONIĆ kći Ante Gogić rođ. 1882. god.

95.  ILIJA /Ive/ VIDIĆ rođ. 1877., sin FERDO 1913. snaha MILKA kći Stipe
Brkić 1917., sin STIPO 1946., sin ILIJA 1947. i kći NADA 1948. god.

96.IVO VIDIĆ rođ. 1899., supruga MARA kći Mate Knežević 1900., sin MATO
1929., snaha MARA kći Vinka Vonić 1929., kći KATA 1933. i sin VINKO
1948. god.

97.ANTO /Mije/ VIDIĆ rođ. 1903., supruga KATA kći Stipe Vonić 1903., kći
MARA 1930., sin MARIJAN 1932., sin MILIVOJ MILE 1935. i sin
ANĐELKO 1939. god.

98. VINKO /Mije/ VIDIĆ rođ. 1887., supruga ANA kći Ante Knežević 1910., sin
PAVLE 1930., kći MANDA NADA 1933., kći JELENA 1935. i kći MARA
1927. god.

99.PEJO /Stipe/ VIDIĆ rođ. 1914., supruga KAJA kći Augustina Vonić 1914.,
kći ANA 1944. i kći SLAVICA 1948. god.

100.PAVA /Marijana/ VIDIĆ kći Nikole Vonić rođ. 1915., kći MARA 1938. i
sin IVO 1942. god.

101.MARA /Stipe/ VIDIĆ rođ. 1889.,  kći JAGA 1913. i unuk FILIP 1943. god.

102.JULA /Mate/ VIDIĆ kći Mate Kovačević  rođ. 1917.,  pastorak STIPO
1926.,  pastorak ADAM 1929. i pastorak BRANKO 1934. god.

Iz ovoga popisa se može vidjeti koliko je udovica u Novom Selu bilo nakon II. svj. rata, a samim time  i djece siročadi.

Iz Starog Kraja (broj 29) Vlč. Pero Čolić

Dragi Dolinci, Bosanskogradišcanci, prijatelji župe Dolina i čitatelji Suze dolinske!

U pripremama za Božić i blagdane rado Vas se sjećam i želim iznijeti događaje koji su se zbili u tijeku 2012. godini.

U prošlom javljanu čuli ste da se je započelo s obnavljanjem crkve u Bosanskoj Gradišci koja je za to već godima zrela.

Planirani radovi su dovršeni do Cvjetnice, a dok su radovi trajali sv. Misu smo imali u dvorani našeg pastoralnog centra. Vrijeme je bilo lijepo i bez padanja pa se planirani poslovi posebno krov, obnovio bez ikakvih smetnji. On je završen za desetak dana, a pod crkve za nekih petnaestak dana. Bogu hvala za lijepo vrijeme i da nije nitko povrijeđen na poslu. Već na Cvjetnicu smo opet imali misu u crkvi nanovo pokrivnoj i popločenoj pločicama.

Na dan 10. ožujka bio je susret seminar crkvenih vijećnika u prostorijama biskupskog ordinarijata u Banja Luci. Iz naše župe sudjelovalo je šest (6) vijećnika. Svi su zadovoljni i obogaćeni tim susretom.

Radosno smo proslavili Veliki tjedan i Uskrs, a na uskrsni ponedjeljak imali smo “Emaus” u Dolini. Svetu Misu je služio fra Ilija Matanović, a u zadnji tren je došao i naš biskup msgr. dr. Franjo Komarica.

Iza mise je biskup Franjo imao razgovor s Dolincima o povratku na svoja ognjišta. Na blagdan sv. Marko (25. travnja) obavljen je blagoslov polja nakon sv. Mise na groblju “Gradina” u Donjoj Dolini koja je bila u 13 sati. Odaziv vjrnika bijaše dosta slab.

U noći između 12. i 13. svibnja je provaljena crkva i to na sporedna vrata. Slomljena je brava i tom prilikom došlo je i do oštećenja vrata. Slučaj je prijavljen policiji i Banjalučkoj biskupiji.

Festival crkvenih zborova “Zlatna harfa” je održan 19. svibnja u Novoj Topoli. Došla je većina župa sa svojim mladim zborovima koji su lijepo pjevali i kod Mise, a i pojedini zborovi u natjecanju. Istog dana u župi Bosanska Gradiška bilo je jedno krštenje, dvije krizme i jedno vjenčanje. Na poziv se odazvao pomoćni biskup mons. dr. Marko Semren, a za našu župu je to bilo lijepo slavlje.

Sutradan, 20. svibnja smo se oprostili od s. Ane Marije koja odlazi na novu dužnost u Zagreb gdje će biti regionalna poglavarica časnim sestrama. Zahvalili smo joj za sve dobro i poželjeli joj dobar uspjeh u radu na novoj dužnosti. Ona se zahvalila i zamolila da ju pratimo svojim molitvama u njezinu radu.

Prva sv. Pričest je bila 10. svibnja taj sakrament je primilo troje dječice.

Na dan 1. srpnja sam čestitao č. Sestrama, koje žive i rade u Bosanskoj Gradišci, njihov blagdan Predragocjenjene Krvi Kristove, zahvalio č. s. Ksaveriji za uređivanje crkve i na sakristanskoj službi. Taj posao je preuzela s. Vianeja.

Ove godine sv. Bonaventura zaštitnika banjalučke biskupije bio je u nedjelju 15. srpnja pa je središnje slavlje bili u banjalučkoj katedrali u večernjim satima. U župnoj crkvi sv. Roka u Bos. Gradišci je bila sv. Misa dok u Dolini te nedjelje nije bilo sv. Mise. Zahvaljujući našem biskupu Franji dobili smo rabljene klupe iz Njemačke za potrebe župne crkve. One su preuređene pa sada izgledaju kao nove.

Kako je u tjeku bila restauracija crkve, dogovaralo se i ugovorilo o izradi novog OLTARA, AMBONA i tri SEDESA od hrastovine. Na oltaru je ugrađen izliven reljef POSLJEDNJA VEČERA a na ambonu PAX (mir).

Dočekali smo proslavu i naših patrona:

VELIKA GOSPA u Dolini u 13 sati misno slavlje je predmolio fra Ilija Matanović nekadašnji župnik u Dolini. Nakon mise ostali smo s vjernicima uz osvježenje a onda je nas misnike pozvala jedna obitelj na ručak. Tom pozivu smo se rado odazvali.

Sv. Rok u Bosanskoj Gradišci, 16. kolovoza. Sv. Misa u pola jedanaest koju je predmolio naš Ordinarij mons. Franjo Komarica uz slavlje prelata Drage Balvanović i još drugih šest svećenika. Prisutan slavlju je bio i pravoslavni paroh o. Mirko, č. sestre i vjernici. Svi su pozvani na ručak u dvoranu nanšeg pastoralnog centra.

19. kolovoza 2012. došla nam je s. Ljubica u zamjenu za s.Ana-Mariju iz Hrvatske Kostajnice a rodom je iz Jajca. Ona će raditi s bivšim ovisnicima u Aleksandrovcu.

23., 24. i 25. kolovoza smo pozvani na predavanjima prof. dr. Tomislava Ivančić u prostorije banjalučke biskupije o problematici nove evangelizacije. Na predavanja su pozvani svećenici, vjeroučitelji i laici. Odaziv je bio dobar.

U subotu 22. rujna bio je susret ministranata cijele biskupije u katedrali od 10 -16 sati. Okupilo se oko 350 ministranata koji su prisustvovali sv. Misi, kvizu znanja i drugim vještinama.

Na dan, 7. listopada je bila posveta crkve u Vrbanjcima (moja rodna župa). Bilo je lijepo. Mogao sam vidjeti što i ja trebam pripremiti za tri tjedna kad je također bila posveta crkve sv. Roka u Bos. Gradišci. Hodočašće u Mariju Bistricu je bilo 13. listopada. Toga dana zajrdno su hodočastili vjernici, svećenici i biskupi Sarajevske nadbiskupije i Banjalučka biskupija.

Proslavili smo misijsku nedjelju. Prikupljena je lemojzina za misijske potrebe. Dogovoren je datum posvete crkve s biskupom Franjom koji će biti 27. listopada 2012. godine. Za posvetu obnovljene crkve sv. Roka u Bos. Gradiški smo se pripremali duhovnom trodnevnicom gdje je bila prigoda i za ispovjed. Nakon sv. Misa se je sastajalo i dogovaralo o nabavci hrane i pića, kako bi svi nazočni posveti bili ugošćeni. Domaćice su se pobrinule za kolače. Kod mise posvete svirao je i pjevao “Bend” iz Š urkovca kod Ljubije Rudnika. Proslavili smo dan “zahvalnosti” sv. Misom i na kraju pjesmom “Tebe Boga hvalimo”.

Osma obljetnica smrti msgr. Kazimira Vitašickog – primjera i uzora svećenika je obilježena na sam dan mučeništva sv. Misom koju je predslavio pomoćni biskup banjalučki msgr. dr. Marko Semren uz nazočnost više svećenika i č. sestara. Crkva je bila lijepo popunjena. Izmoljeno je opjelo pred oltarom i svi su pozvani na zakusku u dvoranu.

Evo brzo nam dođe i Došače – priprava za Isusov rođendan. Pripremat ćemo jelke i jaslice a bit će i zajednička ispovjed.

SretanBožić i blagoslovljenu Novu 2013.g. želi Vam Pero Čolić, upravitelj župe Dolina i župnik u Bosanskoj Gradišci.

Darovatelji

SVIMA ISKRENA HVALA – Uredništvo SUZE

2014

Vlč. Milivoj Knežević, Orubica
Slavko Dakić, Zagreb
Mato i Terezija Oršulić, Australija
Marinko i Vesna Knežević, Vrbovljani
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Nikola SkŠokić, Jasenovac
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Luka i Kata Tomić, Vrbje
Emanuel Tomič, Gornji Bogićevci
Ivo i Anka Jurišić, Austrija
Tihomir Budič, Italija
Ivo i Gordana Oršulić, Nova Gorica
Tomas i Jelena Ćorković, Ljupina
Radovan i Ljubica Matijašević, Nova Gradiška
Zlatica Zlata Vonić, Bos. Gradiška
Anto Oršulić, Zenica
Janja /Mate/ Š Šokić, Kosovac
Andrija i Mira Jurišić, Medari
Budimir i Slavica Dakić, Kovačevac
Rudi i Jasminka Dakić, Zagreb
Ljuboslav i Snježana -Vesna Knežević, Nova Gradiška
Milan i Julkica Vidić
Nataša Š tajduhar, Trnava
Denis i Ivana Vonić, Trnava
Filip i Mandica Stipančević, Nova Gradiška
Kuzman i Dara Knežević, Smrtić
Slađan i Kata Matijašević, Dragalić
Pavle i Slavica Ćorković, Okučani
Dragan i Suzana Vidić, Kovačevac
Rudolf i Igor Dakić, Okučani
Pavao i Marica Golub, Okučani
Stjepan Musić, Nova Gradiška
Slavko i Justa Stipančević, Nova Gradiška
Davor i Pava Čusić, Amerika
Vinko i Ljubica Vonić, Medari
Petar Jurišić – Pero, Okučani
Ilija i Jasna Gogić, Austrija
Dragan Budić, Okučani kn
Ljuban i Kaja Matković, Kovačevac
Zdravko Knežević Cicko
Milka Mica Knežević, Nova Gradiška
Pavle i Ruža Oršulić, Ljupina
Rade i Ljubica Oršulić, Ljupina

2013
Vlč. Milivoj Knežević, Orubica
Mile i Zdenka Knežević, Kostanz
Anto Oršulić, Zenica
Petar Jurišić – Pero, Okučani
Pavle i Slavica Ćorković, Okučani
Mato i Terezija Oršulić, Australija
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Budimir i Slavica  Dakić,  Kovačevac
Rudi i  Jasminka Dakić, Zagreb
Ljuboslav i Snježana -Vesna Knežević, Nova Gradiška
Denis i Ivana Vonić, Trnava
Antun i Natali Oršulić, Ljupina
Pavao i Marica Golub, Okučani
Zdravko Knežević Cici, Okučani.
Danijela Grgić r. Budić, Staro Petrovo Selo
Marijan i Pavka Boršić, Nova Gorica
Rudolf i Igor Dakić, Okučani
Pavle i Marija Kovačević, Trnava
Petar Kičić, Smrtić
Anka Petrović, Bos. Gradiška
Ljubiša Petrović, Berlin
Milan i Julkica Vidić
Herman i Anita Morman, Austrija
Josip i Nada Budić, Austrija
Darko /Luke/ Knežević
Zlata /Mate/ Matković, Ljupina
Slavko i Justa Stipančević, Nova Gradiška
Filip Stipančević, Nova Gradiška
Pavle i Greta Oršulić, Nova Gradiška
Stjepan Musić, Nova Gradiška

2012

Vlč. Milivoj Knežević, Orubica
Zlatko i Janja Vonić, Nova Gradiška
Mato i Terezija Oršulić, Australija
Valentina Fagnjen, Rijeka
Kristina Daliborka Oršulić, Radolfzell
Kuzman i Rada Knežević, Nova Gradiška
Rudolf  Dakić, Okučani
Laura i Lea Gogić, Nova Gradiška
Petar Pero Jurišić, Okučani
Pavle i Slavica Ćorković, Okučani
Ferdo i Anđa Oršulić
Anto Oršulić, Zenica
Mira /Slavka/ Vonić, Novska
Josip i Nada Budić, Austrija
Adam Oršulić, Koper
Barica Oršulić, Njemačka
Delfina (Ive) Kovačević
Andrija i Mira Jurišić, Mašić
Mihaela i Nedžad Beganović, Karlsruhe
Filip Budić, Staro Petrovo Selo
Marinko i Vesna Knežević, Vrbovljani
Mile i Zdenka Knežević, Kostanz
Sonja i Mirko Jurišić, Nova Gradiška
Zdravko i Doberila Vidić, Kovačevac
Radovan i Ljubica Matijašević, Nova Gradiška
Milan i Julkica Vidić
Budimir i Slavica Dakić, Kovačevac
Rudi i  Jasminka Dakić, Zagreb
Stjepan Musić, Nova Gradiška
Ljuboslav i Snježana -Vesna Knežević, Nova Gradiška
Sveto i Mira Budić, Nova Gradiška
Zvonimir i Anka Matković, Nova Gradiška
Zoran i Janja Knežević, Cernik
Mato Knežević – Maća, Gorice
Milan Mile Kalizan, Novska
Ilija Jurišić, Dubovac
Zvonko Oršulić – Feny, Ljupina
Dragana Gubić
Anto – Čedo Vonić, Š vicarska
Dragica i Asim    Modronja
Zlata (Mate) Matkovića, Ljupina
Stipo i Nada Budić, Nova Gradiška
Nikola i Kata Knežević, Italija
Slavko Ćorković, Njemačka

2011

Msgr. dr. Franjo Komarica
Vlč. Milivoj Knežević
Ivo (Ive) Tutić i Janja, Australija
Tihomir Budić, Italija
Tvrtko i Patricia Oršulić, Belgija
Mato i Terezija Oršulić, Australija
Milan i Julkica Vidić, Kovačevac
Anto Oršulić, Zenica
Miroslav i Marija Ćorković, Vrbje
Ivo i Gordana Oršulić, Nova Gorica
Marijan i Pavka Boršić, Nova Gorica
Zdenka i Mile Knežević, Konstanz
Pavle i Danica Knežević, Trnava
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Luka (Vinka) Knežević, Nova Gradiška
Luka i Kata Tomić, Vrbje
Anka Jurišić, Austrija
Anto i RadmilaTomi, Austrija
Milan Mile Kalizan, Novska
Petar Kičić, Smrtić
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Mirko i Slavica Oršulić, Kovačevac
Nikola Mika Kovačević, Koper
Zdenko i Zdenka Vonić, Slav. Kobaš
Zdenko i Zdenka Vidić, Nova Gradiška
Budimir i Slavica Dakić, Kovačevac
Rudi Dakić, Zagreb
Radovan i Ljubica Matijašević, Nova Gradiška
Oliver Dakić, Bodegraj
Zvonko Oršulić Feny, Ljupina
Stjepan Musić, Nova Grdiška
Boris Knežević, Trnava
Denis Vonić, Trnava


2010

Vlč. Milivoj Knežević, Orubica
Janja Ćorković, Zagreb
Tomy i  Irena Ćorković, Njemačka
Slavko (Adama) Dakić, Zagreb
Ferdo (Vinka) Oršulić, Nova Gradiška
Kuzman i Rada Knežević, Nova Gradiška
Pavle i Slavica Ćorković, Okučani
Anto Oršulić, Zenica
Miroslav i Marija Ćorković, Gerwihl
Tomas  i Kristina Ćorković
Anka Pajdić, Vrbje
Vesna Vidić, Sesvete
Vlč. Jozo Zorić Župni ured Rajić
Ksenija i Lea Knežević
Jelena Lela Krstić r. Kovačević, Lađanska
Velimir i Manda Knežević, Ciglenik
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Ivica i Ljubica Krajačić, Grubišno Polje
Milan i Anica Vonić, Stuttgart
Mile i Suzana-Ljuba Knežević, Nov Gradiška
Jozo i Borica Petriković, Nova Gradiška
Dragan i Ljubica Knežević, Nova Gradiška
Krešimir i Mara Čolaković, Cage
Mato i Drenka Knežević, Nova Gradiška
Ilija Jurišić, Dubovac
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Kristina Daliborka Oršulić, Radolfzell
Nikola –  Mika Kovačević, Koper
Pavle i Mara Kovačević, Trnava
Stjepan Musić, Nova Gradiška
Zlatko i Janja Vonić, Nova Gradiška
Milan i Julkica Vidić, Kovačevac
Adam i Cveta Oršulić, Koper
Franjo i Đurđa Jurišić, Borovnica (Slovenija)


2009

Vinko kardinal  Puljić, Nadbiskup vrhbosanski, Sarajevo
Vlč. Milivoj Knežević, župni ured Orubica
Općina  Okučani
Vlč. Jozo Zorić, Župni ured  Rajić
Janja i Mirko Ćorković, Zagreb
Mato i Terezija Oršulić, Adelaide (Australija)
Svemir i Branka Petrović, Gorice
Stipo i Slavica Oršulić, Supetar o/Brač.
Anto Oršulić, Zenica
Jelena Lela Krstić, Lađanska
Milenko i Gordana Ćorković, Nova Gradiška
Petar Jurišić, Okučani
Rudolf Dakić, Okučani
Anto i Ana Tomić, Ratkovac
Kosana-Mira Sanjicki Rose, Njemačka
Slađana Pfneisl r. Knežević
Amdrija i Mira Jurišić, Medari
Anto i Ljubica Vidić, Ratkovac
Anto i Marija Tutić, Novska
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Mirko i Janja Petrović, Nova Gradiška
Zdravko i Nela Oršulić, Italija
Marinko Knežević, Vrbovljani
Denis i Ivana Vonić, Trnava
Vlado Aco Oršulić, Kovačevac
Milan i Julkica Vidić, Kovačevac
Ivi i Silvana Ćorković, Novska
Ljiljan i Nevenka Oršulić, Ratkovica
Damir Budić, Š umetlica
Adam Jurišić, Smrtić
Mile Milorad Gubić, Staro Petrovo Selo
Ivica Kovačević, Nova Gradiška
Rada i  Slaven  Barišić,  Australija
Ilija  Jurišić, Dubovac
Stjepan Stevo Matković, Novska
Ilija i Jasna Gogić, Nova Gradiška
Nikola Knežević, Koper
Dijana /Nenada/ Stipančević, Koper
Blanka Oršulić, Njemačka
Barica Oršulić r. Kovačević, Njemačka
Radovan i Ljubica Matijašević, Nova Gradiška
Mirko i Jelena Knežević, Vrbovljani
Kristina Daliborka Oršulić, Radolfzell (Njemačka)
Boris Knežević, Nova Gradiška
Zdravko Vidić, Kovačevac
Slađan (Adama) Matković, Njemačka


2008

Vlč. Milivoj Knežević, župni ured Buk
Općina Okučani.
Msgr. Mijo Dukić, Slavonski Kobaš
Adam i Angelina Ćorković, Ljupina
Manda Barišić Dražetić, Staro Čiče kod Velike Gorice
Milan i Anica Vonić, Stuttgart
Iviza i Daliborka Knežević, Garmisch-Partenkirchen
Ivica i Antonka Ćorković, Okučani
Anto Oršulić, Zenica
Ivica i Ljubica Krajačić, Grubišno Polje
Marijan i Pavka Boršić, Nova Gorica
Dobrila i Ljubomir Belač
Jelena Lela Krstić, Lađanska
Ivo i Gordana Oršulić, Nova Gorica
Milenko i Gordana Ćorković, Nova Gradiška
Mirko i Slavica Oršulić, Kovačevac
Zvonko Feny i Antonija Oršulić, Ljupina
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Krešimir i Mara Čolaković, Cage
Pavle i Bara Knežević, Novska
Dragan i Suzana Vidić, Kovačevac
Mirko i Janja Petrovioć, Nova Gradiška
Zdenko i Zadenka Vidić, Nova Gradiška
Pavle i Mara Kovačević, Trnava
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Milan i Julkica Vidić, Kovačevac
Budimir i Slavica Dakić, Kovačevac
Rudi Dakić, Zagreb
Filip Budić, Staro Petrovo Selo
Tihomir i Jadranka Budić, Italija

Zdravko Knežević, Okučani
Mile Kalizan, Novska
Smiljan i Dragana Vidić, Sapina
Anto i Zlata Vonić, Sesvete
Ivo i Dunja Žirović, Zagrebe
Ilija i Kata Vonić, Zagreb
Zvonimir i Anka Matković, Nova Gradiška
Slavko Knežević, Nova Gradiška
Š tefan i Jasminka Vuković, Nova Gradiška
Stjepan Musić, Novaa Grdiška
Boris Knežević, Nova Gradiška
Kuzman Knežević, Nova Gradiška
Mile i Ljuba Knežević, Nova Gradiška
Mirko i Jelena Knežević, Vrbovljani
Zdenka i Josip Gazić, Nova Gradiška

2007

Vlč. Milivoj Knežević, župni ured Orubica  

Općina Okučani
Msgr. Mijo Dukić, Slavonski Kobaš
Jozo Ćorković
Mato i Terezija Oršulić, Adelaide /Australija/
Jelena Lela Krstić, Lađanska
Pvle i Slavica Ćorković, Okučani
Mirko i Slavica Oršulić, Kovačevac
Zvonko Feny i Antonija Oršulić, Ljupina
Anđelko i Zlata Vidić, Nova Gradiška
Anto i Mara Mulac, Ljupina
Zdenko i Zlata-Pavka Kovačević, Rijeka.
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Sveto i Mira Budić, Nova Gradiška
Rudolf i Miladinka Budić, Nova Gradiška
Ilija i Jasna Gogić, Nova Gradiška
Damir Budić, Š umetlica
Ilija Jurišić, Dubovac
Kristina Daliborka Oršulić, Njemačka
Rudi Dakić, Zagreb
Ljubica Ćorković r. Knežević, Koper
Pavle Musić, Nova Gradiška
Mirko i Jelena Knežević, Vrbovljani

2006

Vlč. Milivoj Knežević, župni ured Buk
Općina Okučani
Msgr. Mijo Dukić, Slavonski Kobaš
Anto i Marica Š Šokić, Rijeka
Knežević Ljuban i Jadranka, Nova Gradiška
Ankica i Pero Pudić, Viškovo
Zlatko i Janja Vonić, Nova Gradiška
Tihomir i Jadranka Budić, Italija
Ilija i Jasna Gogić, Novao Gradiška
Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac
Milan i Julkica Vidić, Kovačevac
Nikola Kovečević, Koper
Robert Dakić, Koper
Mato i Janja Š Šokić, Kosovac
Damir Budić, Š umetlica
Sveto i Mira Budić, Nova Gradiška
Rudolf i Miladinka Budić, Nova Gradiška
Adam Knežević, Š umetlica
Mirko i Slavica Mušan, Vodice
Mijo i Dragica Ćorković, Nova Gradiška
Krešimir i Mara Čolaković, Cage
Nada Vonić Elsasser
Denis, Ivana i Irina Vonić, Verona
Zvonimir i Zlatinka Dakić, Nova Gradiška
Berislav i Nedjeljka Vonić, Zagreb
Ljubica Jakobašić, Smrtić
Mirko i Jelena Knežević, Vrbovljani
Dušan i Mira Ćosić, Orahovica
Anto Oršulić, Zenica
Mario i Danijela Oršulić, Karlovac
Stjepan Musić, Nova Gradiška 

 

2005

Vlč. Milivoj Knežević, župni ured Buk

Općina Okučani

Mato i Terezija Oršulić, Adelaide /Australija/

Vinko i Magdalena Vidić, Š umetlica

Pavle i Mara Kovačević, Trnava

Krešimir Čolaković, Cage

Ivica i Brigita Gogić, Okučani

Filip Budić, Staro Petrovo Selo

Tihomir i Jadranka Budić, Italija 

Ilija i Jasna Gogić, Novao Gradiška

Zdravko i Dobrila Vidić, Kovačevac

Damir Budić, Š umetlica

Pavle i Milka Budić, Š umetlica

Kristina Daliborka Oršulić, Njemačka

Mato Knežević – Maća, Gorice

Vinko Kalizan, Ljubljana

Mirko i Jelena Knežević, Vrbovljani

Miran Matković

 

2004

MIRKO I JANJA PETROVIĆ, Nova Gradiška 

ANTO I RADA TOMIĆ, Austrija  

ILIJA I JASNA GOGIĆ, Nova Gradiška 

ADAM ORŠ ULIĆ, Koper 

ADAM I ANGELINAĆORKOVIĆ, Italija 

ZLATAN-ANTO I NISVETA ĆORKOVIĆ, Ljubljana  

LOVRO I ZLATA KOVAČEVIĆ, Stocholm 

JOSIP I LJUBICA SANJICKI, Prvča  

IVO (Veselka) ORŠ ULIĆ, N. Gradiška 

TIHOMIR i JADRANKA BUDIĆ, St. Petrovo Selo 

FILIP (Mije) BUDIĆ, St. Petrovo Selo 

LIDIJA STIPANČEVIĆ r. BUDIĆ, St. Petrovo Selo 

ZLATKO i JANJA VONIĆ, Nova Gradiška 

MILE (Đure) KALIZAN, Novska 

SLAVKO i ASIMA KURTOVIĆ, Okučani 

NENAD i NADA KOVAČEVIĆ, Bilje

MIRKO I SLAVICA ORŠ ULIĆ, Kovačevac

MIJO DUKIĆ župnik iz Slav.Kobaša

PAVLE I SLAVICA ĆORKOVIĆ, Okučani

Zabavna Stranica

ZAŠ TO SE MOMCI NE ŽENE?

Ako uzme lijepu ženu, lijepa žena tuđa žena.
Ako uzme ružnu, takva će mu djeca izgledatgi
Ako uzme mladu, mlada nema iskustva.
Ako uzme staru, sa starom nema zadovoljstva.
Ako uzme brbljavu, neće doći do riječi.
Ako uzme nijemu, nema razgovora u kući.
Ako uzme mršavu, ljuta je.
 Ako uzme debelu, lijena je.
Ako uzme veliku, tko će je obući.
Ako uzme malu: “u maloj boci otrov stoji”.
Ako uzme brzu, tko će je stizati.
Ako uzme sporu, tko će je dočekati.
Ako uzme jaku, batine mu neće faliti.
Ako uzme slabu, tko će doktora naplaćati?
Ako uzme slijepu, razbit će mu sve po kući.
Ako uzme ludu, nema razuma u kući.
Ako hoće pametnu, nijedna pametna neće za takvu budalu, koja tako dugo čeka. (Čuo i zapamtio Anto Kozina)

DESET OBITELJSKIH ZAPOVIJEDI

 

1. Muž i žena su nakon Boga, najvažniji na svijetu

2. Djeca su najpreča dužnost i najveća ljubav obaju supružnika podjednako

3. Roditelji primaju djecu kao Božji dar s kojima ih ni smrt neće rastaviti

4. Djeca su dužna slušati roditelje do punoljetnosti, a poštivati ih do svoje smrti

5. Roditelji su dužni poštivati djecu i odgajati ih u dobru

6. Obitelj mora imati svoje tajne koje se ne iznose u javnost

7. Obitelj mora imati svoje vrijeme za razgovor i razonodu

8.Obitelj mora imati svoje trenutke za molitvu

9. Obitelj ostaje u obitelji i nakon što djeca osnuju svoje obiteljima

10. Roditelji se ne smiju miješati u brakove svoje djece kao što se ni djeca ne smiju

miješati u brak svojih roditelja

 

ZA SREĆU U BRAKU

ŽENAMA
smješite se i kad vam je dosadno,
pokažite mužu da vas i njegov posao zanima,
odgovarajte na svaki “zašto” svojih ukućana,
budite pažljivi prema prijateljima svoje djece,
pohvalite muža pred djecom, ne kritizirajte ga nikada pred njima,
pođite pogledati kad je nešto uradio oko kuće,
pokušate ga  češće iznenaditi kakvom pažnjom,
muževe rođake  primajte istom srdašnošću kao i svoje,
ne zaboravite jela koja muž voli,
češće obiđite bolesne susjede,
prepirke brzo zaboravite,
i kad ste umorni znajte se nasmiješiti.

  MUŽEVIMA
ostanite kod kuće i kada vas vuče u društvo,
zanimajte se za djecu i rado ih pitajte kako je bilo u školi i crkvi,
pođite češće mjesto žene u trgovinu u trgovinu ili na trg,
ne zaboravite na ženin rođendan,
ako je dobro jelo, pohvalite; ako je preslano, mudro šutite,
pohvalite ženin posao,
ne zbijate šale na račun drugih,
činite dobro i onima koji vam žele ili o vama loše govore,
me zaboravite siromašnije od sebe,
kada vaš bližnji učini nešto dobro, recite to drugima na pobudu, a njemu kao priznanje.

NARODNE IZREKE ILI USPOREDNICE

Jede ko svinja.
Lagan ko perce.
Skače ko majmun.
Visok ko roda.
Vrti se ko vreteno.
Sladak ko šećer.
Lukav ko lisica.
 Zuji ko muha.
Topao ko peć.
 Trapav ko slon.
Topao ko maca.
 Gladan ko vuk.
Kisel ko limun.
 Pleše ko da ima dvije lijeve noge.
Žut ko limun.
Igra ko čigra.
Mekan ko perje.
 Hoda ko smotan.
Mekan ko pjena.
 Nježan ko traktor.

TKO JE OBOJEN? 

Dragi bijelci, evo nekoliko stvari koje biste trebali znati: 

Kada sam rođen sam crn;
Kada rastem, rastem crn;
Kad sam na suncu, opet sam crn;
Kad mi je hladno opet sam crn;
Kada sam prestrašen, i tad sam crn;
Kad sam bolestan, opet sam crn;
Kad umirem, još uvijek sam crn. 

A ti, bijeli čovječe: 

Kad si rođen, rođen si ružičast;
Kad rasteš, rasteš bijel;
Kad si na suncu, ti pocrveniš:
Kad ti je hladno, poplaviš;
Kad se prestrasiš, požutiš;
Kad si bolestan, pozeleniš;
Kad umireš, ti si smeđ. 

I imaš obraza mene zvati obojenim?»

KAKO ZNAŠ  DA SI BOSANAC 

Vozaš Golfa. Za kog ti stari navija, navijaš i ti. Većinu rečenica počinješ sa «jebi ga», «svega mi», «nisam ja». Baklavu jedeš dva puta godišnje. Ćevapi ti preko glave. Majka ti prijeti: «Samo čekaj da ti se babo vrati kući». Trpaš potkošulju u gaće. Tvoja mama i nana ne mogu shvatiti činjenicu da nisi gladan, nego misle da si bolestan. Stari ti nosi pidžamu na čizme. Komšije ti svaki dan nepozvani dođu na kafu. Uzimaš taksi bilo gdje da kreneš. Veze nemaš što znači riječ «ba» ali je stalno izgovaraš. Imaš najmanje tri pasoša i u posljednjih 12 godina živio si u najmanje četiri države. Imaš 17 suglasnika u 2 samoglasnika u prezimenu.

LIK IDEALNOG BRAČNOG DRUGA 

U dubini naše duše podsvjesno čeznemo za osobom koja će nas razumjeti, prihvatiti i voljeti. Ta osoba treba imati slijedeća obilježja:

– osoba kojoj mogu pokazati svoje slabosti, strahove, bez bojazni da ću biti ismijan ili odbačen

– osoba s kojom se osjećam dobro, sigurno i zaštićeno

– osoba koja neće zloupotrijebiti moje osjećaje i namjere

– osoba koja me neće napustiti u teškim trenucima

– osoba koja će ostati uza me kada doživim poraze, gubitke i koja će se radovati mojim uspjesima

– osoba spremna uputiti se na životno putovanje sa mnom

osoba koja će me udomiti u svome srcu tijekom cijelog života i koja će biti sretna što to može učiniti.

HITNO! Š to je ustvari hitno?!

Hitno
je riječ koju često upotrebljavamo u svorne užurbanorn životu,
a da pri torn i ne mislirno na pravo značenje te riječi.

Hitno
je najpovršniji način života, jer onog dana kad napustimo ovaj svijet.
ostat će nam uistinu mnoge važne stvari nedovršene. 

Hitno je
da se malo zaustaviš i upitaš:
Koji je smisao svega ovoga što radim

Hitno je
da se ljudskije i bratskije odnosiš prema drugima. 

Hitno je
da naučiš cijeniti vrijeme provedeno s nekim djetetom.

Hitno je
da prirnijetiš izlazak sunca i osjetiš njegovu toplinu; hitno je da zahvališ Bogu na tako velikom daru.Hitno je da posvetiš pažnju svojoj obiteiji, djeci, supruzi/mužu i svima oko sebe; hitno je da  vrednuješ to veliko blago koje imaš. 

Hitno je
da kažeš svirn dragirn osobarna koliko ih voliš.

Hitno je
da osjetiš da si dijete Božije, da te Bog lijubi i želi te vidjeti nasmijana. sretna i puna života! 

Hitno je
da ti život ne prođe tako da, kad jednom pogledaš iza sebe, uvidiš da si već starac koji ne može vratiti vrijerne; da si sve činio prebrzo, da si bio veliki poduzetnik čiji je rokovnik blo ispunjen sarno hitnim sastancirna i planovirna, a zapravo si zaboravio živjeti;

Smokva

SMOKVA – Simbol života, blagostanja i plodnosti

O smokvi su poznate brojne legende. Simbol je života, mira, blagostanja i plodnosti. Pod njom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve sebi napravili pregače. List smokve predstavlja simbol požude i plodnosti. Budisti su je smatrali svetim drvetom jer je pod njenom krošnjom Buda doživio prosvjetljenje. U Indoneziji se u čast ovog svetog drveta na početku kišnog razdoblja održavaju višednevne svetkovine.

Postala je i simbolom faličkog kulta u Indiji i Italiji. Gesta «figa», ubačeni palac između dva prsta, bio je zaštitna gesta u područjima gdje je smokva obilato rađala. Nekad je ta gesta imala i seksualno značenje, palac je simbolizirao falus (muški spolni organ). Prema jednoj legendi iz Atene, Sykeusa i njegovu majku Geju proganjao je Zeus u ratu Titana. Da bi mogla spasiti sina, Geja ga je pretvorila u stablo smokve pa se smatra da je na taj način i grad Sykea na Siciliji dobio svoje ime. Grci su smatrali da snagu i moć muškarci dobivaju od smokve, a vjerovalo se da može unutarnjom snagom prosvijetliti i pročistiti sve što dotakne.

Kod nas smokva raste u krajevima uz Jadran, u Primorju, na otocima, u Dalmaciji. Često je sade, ali raste i samoniklo između ostalih kultura. Ne bira zemljište na kojem raste, može to biti i slabo hranjivo tlo. Prija joj ljetna suša te blaga i kišna zima. Raste u obliku niskog drveta ili grma s velikim i na «krpe» iscijepanim kožnim listovima. Cvjetovi se razvijaju u mesnatom zajedničkom cvjetištu koje kasnije postaje kao kruška veliko i sočno, s veoma mnogo šećera. Može doživjeti starost i do sedamdeset godina.

Prema keltskom kalendaru osobe rođene u znaku smokve (od 14. do 23. lipnja) po svojim osobnim karakteristikama su jake, samovoljne, nezavisne, radoznale, inteligentne i sretne. Krase ih i osobine poput vedrine i humora, besposličarenja i dokolice, ali i spremnosti na akciju, u smislu da im to donosi novčana, odnosno materijalna sredstva.

Prema sanjalici (za one koji vjeruju), navodimo nekoliko snova: sanjati smokvu-iznenađenje, brati smokve u snu – uspjeh u poslu i trgovini, jesti smokve u snu bogatstvo, sanjati smokvin list želja će se ispuniti

 


U našim priobalnim krajevima smokva je bila ne samo simbol mjesta, već i prava poslastica i hrana ljudima kroz stoljeća. U njenom hladu ljudi su jeli i odmarali se. Smokva je ukusna kao svježa, ali i kao sušena. Sušenje smokava jedan je od najstarijih načina konzerviranja namirnica, ali i danas se one s radošću suše. Sušenjem se iz smokava otklanja voda, ali njene hranjive vrijednosti ostaju nepromijenjene. Suše se zreli i zdravi plodovi i to tako da se peteljkom okrenu prema dolje. Suše se na zračnom i sunčanom mjestu pri čemu je važno da ih se zaštiti od raznih insekata, a treba ih i često okretati da bi se jednakomjerno posušile. Suhe smokve čuvale su se u drvenim sanducima koji onemogućavaju njihovo daljnje sušenje ili prodor vode i vlage. Osim u gastronomiji, smokva se upotrebljavala za liječenje raznih bolesti. Za regulaciju probave potrebno je dobro oprane suhe smokve namočiti u mlakoj vodi i ostaviti ih da se «namaču» 24 sata. Svaki dan smokve treba pojesti, a vodu u kojoj su se namakale popiti. Za bubrežne kamence odlične su mljevene suhe smokve kuhane u vinskom octu. Njima se liječi i upala grla, čirevi i gnojni apscesi.

U svijetu je smokva sve traženija te se preporučuje kao dio zdrave prehrane. Poznato je oko 700 vrsta smokava u svijetu. Najveći svjetski proizvođači ovog zdravog voća su Italija, Turska, Grčka, Alžir, Portugal, Š panjolska, SAD

Iako imamo uvjeta za njen uzgoj, smokvarstvo je kod nas postalo sporedna djelatnost. Takav trend započeo je već u bivšoj državi kada je broj stabala s milijun i sedamsto tisuća (krajem pedesetih godina prošlog stoljeća), pao na milijun i dvjesto tisuća neposredno prije Domovinskog rata, u Hrvatskoj na osamsto tisuća stabala, a proizvodnja s 21500 tona na 11 tisuća tona.

U prošlosti je po broju stabala smokava u Dalmaciji prednjačio Š ibenik, sa 220.000 stabala. Š to se tiče kvalitete smokava na prvom mjestu je bilo dubrovačko područje dolina rijeke Neretve. Danas se u dolini rijeke Neretve ubere svega oko 100 tona smokava, što je daleko manje nego prije 20 godina kad se ubiralo i do 300 tona. U Hrvatskoj je danas poznato oko 19 vrsta smokava.

Koliko god bila lijepa kao ukras našeg okoliša, ovoj zaista ljekovitoj i zdravoj voćki trebalo bi posvetiti više pozornosti i poraditi na njenom uzgoju, jer za to posjedujemo sve uvjete.

Kroz povijest, kao najstarija voćka spominje se smokva. Potječe iz Male Azije, Sirije i Palestine, a zbog svojih se ukusnih plodova danas uzgaja diljem svijeta. Vjerojatno su je u naše krajeve donijeli Feničani, kasnije i Grci koji su je rado sadili. Da se u davna vremena uzgajala i u Dalmaciji potvrđuje i Dioklecijanov edikt iz 301. godine.

Poznato je oko 700 vrsta smokava u svijetu. Najveći svjetski proizvođači ovog zdravog voća su Italija, Turska, Grčka, Alžir.

 

(više…)

GORNJA DOLINA (Popis pučanstva 1929. godine)

Ponovit ću ono što sam u prošlim brojevima “Suze” napisao: “Kako u osobnoj knjižnici posjedujem popis pučanstva za Novo Selo, Gornju Dolinu i Donju Dolinu i to za 1929. i 1948. godinu, odlučio sam da u narednim brojevima «Suze dolinske» objavljujemo te popise pučanstva, kao vjerodostojne dokumente toga vremenu o broj stanovnika u našim selima.

Od p. Damira Š Šokića sam za ovaj “posao” dobio potporu i zaključili smo da će ovako široko dostupan popis pučanstva omogućiti brojnim Dolincima, a poglavito onima koji su davno odselili iz dolinskih sela da istražuju svoje «korijene» i da ih što bolje načine svoja rodoslovlja”.
U prošlom broju “Suze” je objavljen Popis pučanstva iz 1929. godine za Donju Dolinu, a u ovom broju objavljujemo za selo

GORNJA DOLINA (Popis pučanstva 1929. godine)

1. ANTO BUDIĆ rođ. 1872, supruga RUŽA 1890., sinovi MATO 1902. , VINKO 1905. , IVO 1925., STIPAN 1928., MARKO 1926. i kćeri RUŽA 1917. i ANA 1914. god.

2 MIJO BUDIĆ rođ. 1874. god., supruga TERA 1890., sinovi FILIP 1902., ILIJA 1905., i ADAM 1929., kćeri JELA 1906. JAGA 1908. i JANJA 1928. god.

3 ALOJZIJA BUDIĆ rođ. 1893., supruga JANJA 1894., sinovi PAVLE 1922. i ANTE 1927. god.

4. ILIJA BUJDO rođ. 1860. supruga MANDA 1870. sin ILIJA 1911., kćeri KAJA 1905. i MILKA 1925. god.

5. MATO DAKIĆ rođ. 1877., supruga MARA 1880., sinovi IVO 1906., VINKO 1912., MATO 1915 i BOJAN 1928 kći JANJA 1910. god.

6. ANTO GODIĆ rođ. 1893., supruga JELA 1885., sin VINKO 1906. i ILIJA 1913. /Ubijen u Lamincima kod Markova mlina/ i kćeri JANJA 1907., JAGA 1921 i MARA 1924. god.

7. IVO GOGIĆ rođ. 1904., supruga JANJA 1900., kćeri LJUBA 1922. i MANDA 1926. god.

8 . ANTO JURIŠ IĆ rođ. 1900., ANA 1894., ILIJA 1906. i FILIP 1920. (Nisu se vratili iz rata.) kćeri: KAJA 1907., PAVA 1912. i MANDA 1923. god.

9, IVO (Ilije) JURIŠ IĆ rođ. 1895., supruga JAGA 1899., sin MIRKO 1920., ( poginuo u II. sv. ratu) , kćeri PAVA 1923, i MARA 1928. god.

10. ILIJA JURIŠ IĆ rođ. 1903. , supruga JANJA 1890., sinovi LJUBOJA 1907., STIPO 1909. i ALOJZ 1929., i kći RUŽA 1908. god. /Odveden s mlina na Savi i ubijen/.

11. IVO JURIŠ IĆ rođ. 1890., supruga MARA 1892., kćeri: JANJA 1913., MANDA 1917. i sin IVO 1927. god.

12. MATO JURIŠ IĆ rođ. 1860., supruga MARA 1890., , kćeri: JELA 1909., i TERA 1920. god.

13. MARKO JURIŠ IĆ rođ. 1896., supruga MILKA 1899., majka EVA 1870. i kćeri ANKA 1926. i JELENA 1929. god.

14. ILIJA JURIŠ IĆ rođ. 1894. supruga KATA 1890. god.

15. STIPO JURIŠ IĆ rođ. 1889., supruga JELA 1894., sinovi: VINKO 1919., (Poginula u II. sv.ratu) PAVO 1924., MARIJAN 1928. i kći ANA 1922. god.

16. STIPO /Ilije/ JURIŠ IĆ rođ. 1895. supruga FRANJKA 1899 kći EVA 1919., MILKA 1921., ANA 1923. i sinovi MARKO 1925 i LUKA 1927. god.

17. VINKO JURIĆ rođ. 1906., MARA 1890. MARICA 1900. i IVO 1909. god.

18. IVO KALIZAN rođ. 1890., supruga SOFIJA 1904., sin ANTO 1926. god.

19 . MARKO KALIZAN rođ. 1896. , otac JANDRIJA 1860. , supruga JELA 1895., kćeri: JANJA 1919., MARA 1921., KAJA 1927., i sin MIRKO 1925. god. ( Poginuo u ratu) .

20. MATO KALIZAN rođ. 1883., supruga ANA 189., kćeri: MILKA 1923., JELA 1926., i sinovi: VINKO 1925. god. (Ubijen u Podgradcima) . ILIJA 1914. i IVO 1919. god.

21. STIPO KALIZAN rođ. 1895. god., supruga ZLATIJA 1898. sinovi FILIP 1920., i JOCO 1923., kćeri: LJUBA 1924., REZA 1926., MARA 1929. god.

22. ANA KNEŽEVIĆ rođ. 1890., sinovi MARIJAN 1909. i ILIJA 1922. god. i kći MARA 1929. god.

23. ANTO /Marka/ KNEŽEVIĆ rođ. 1877. majka MANDA 1845., kćeri JAGA 1922. i JAGA 1912., sinovi: MATO 1914., BRANKO 1923., BOJAN 1924. /Poginuli u ratu/ MIJO 1909. god.

24. ANTO /Stipe/ KNEŽEVIĆ rođ, 1889. supruga JELA 1890. , sinovi MILE 1909., JANKO 1911., PEJO 1914. kćeri MARA 1914., RUŽA 1915. i JANJA 1913. god.

25. FILIP KNEŽEVIĆ supruga TERA kćeri MILKA JULA i JAGA, sinovi: FILIP 1916., i PAVLE 1924., god. /Nisu se vratili iz rata/ .

26. ILIJA KNEŽEVIĆrođ. 1890., supruga KATA 1891. i sinovi IVO 191. i MATO 1920. god. (Nisu se v ratili iz rata.)

27. MARA KNEŽEVIĆ Antina rođ. 1867. god.

28. MARKO KNEŽEVIĆ rođ. 1902. , supruga MARA 1903., sin ILIJA 1924., kćeri LJUBAA 1920., ANA 1926. i MANDA 1928. god

29. MATO KNEŽEVIĆ rođ. 875., supruga JAGA 1890., kćeri JAGA 1909. i SOFIJA 1912., sin ADAM 1920. god. (Poginuo u II. sv. ratu kod Požege)

30. PAVLE KNEŽEVIĆ rođ. 1894., supruga ANA 1894. sinovi FERDO 1921., (Poginuo u II. svjetskom ratu) IVAN 1923., SLAVKO 1930. kćeri DRAGINA 1919. i REZA 1925. god.

31. PEJO KNEŽEVIĆ rođ. 1895., supruga PAVA 1895. kćeri MANDA 1927. i REZA, i sin ILIJA 1924. god. (Poginuo u II. svjetskom ratu)

32. RUŽA KNEŽEVIĆ 1890., sinovi: MARIJAN 1911., LAJKO 1913. i MILE 1918. god.

33. ANTO KOVAČEVIĆ rođ. 1882. supruga PAVA 1890., sin ILIJA1909., kćeriJANJA 1917, SOFIJA 1918., MILKA 1921., MANDA 1924. i JULA 1929. god.

34. IVO KOVAČEVIĆ rođ. 1885. , supruga MANDA 1890., kči JUSTA 1913 sin VINKO 1917. god . (Poginuo u II. svjetskom ratu)

35. JANJA KOVAČEVIĆ supruga TADIJE 1897., sinovi MATO 1922., FRANJO 1924. (Poginli u II. svjetskom ratu) i VLADO 1926., kćeri JAGA 1912., MILKA 1916. i RUŽA 1923. god.

36. MIJO KOVAČEVIĆ rođ. 1895. , supruga MARA 1900., kćeri MILKA1921. i ANA 1924. i MATO 1880. god.

37. BOGDAN KOČIĆ rođ. 1880. supruga SOFIJA 1890., sinovi MARKO 1913. (Poginuo u II. svjetskom ratu) i STIPO 1923. , kćeri: JULA 1919., KATA 1921¸. ANA 1923. i MILKA 1926. god.

38. MARIJAN KOČIĆ rođ. 1899. supruga JAGA 1900, SOFIJA 1907. i JULA 1870. god.

39. MATO KONJETIČ rođen 1873., supruga JANJA 1874., sinovi STIPO 1904., VINKO 1910. i PEJO 1906. (Poginuo u II. svjetskom ratu) kćeri MARA 1905., ANA 1912. i ANKA 1920. god.

40. IVO (Marka) LAGUNDŽIJA rođen 1870., supruga KATA 1880., kći JULA 1909. god.

41. IVO (Luke) LAGUNDŽIJA rođ. 1876., supruga SOFIJA 1876., sinovi MARIJAN 1912. i MATO 1920.. kćeri JAGA 1909. MILKA 1913., JANA 1918. i MANDA 1924. god.

42. ILIJA LAGUNDŽIJA rođ. 1905., supruga MARA 1903, kćeri LJUBA 1927., ANA 1929. i KATA 1929. god.

43. KATA LAGUNDŽIJA rođ. 1860., kći JANJA 1897. god.

44. VINKO MARKOVIĆ rođ. 1887. god., supruga MARA 1892., kćeri: KAJA 1913., ANA 1916., JANJA 1920. i REZA 1924. god.

45. STIPO MATIJAŠ EVIĆ rođ. 1892., supruga SOFIJA 1890., kćeri KAJA 1912. i JANJA 1929., sinovi MATO 1912. i ILIJA 1924. god. (Poginuo u II. svjetskom ratu)

46. ANTO MATKOVIĆ rođ. 1875., supruga JELENA 1892., kći EVA 1924., i sin MARTIN 1917. god. (Poginuo u ratu) .

47. ILIJA MATKOVIĆ rođ. 1877., supruga JULA 1860. sin PAVLE 1929. (Poginuo u II. svjetskom ratu) i kćeri: ANA 1884., KAJA 1911. i JULA 1921. god.

48. KARLO (Stipe) MATKOVIĆ rođ. 1908., (Poginuo u II. svjetskom ratu) supruga JANJA 1910. god.

49. STEVO MATKOVIĆ rođ. 1893., supruga ANA 1899., kćeri MARA 1919., JANJA 1927. i REZA 1929., sin MIRKO 1923. god. (Poginuo u II. svjetskom ratu)

50. ILIJA MIKLIĆ rođen 1892., supruga SOFIJA 1892., kćeri KATA 1912., i LJUBA 1928., sinovi STIPO 1920. i ANTO 1922. god. (Poginuo u II. svjetskom ratu)

51  LUKA MIKLIĆ rođ. 1877. god. JULA 1890., TERA 1895, kćeri: JANJA 1908.MANDA 1912., PAVA 1919., MILKA 1924., ANA 1913. i JELA 1917., sinovi JANKO 1911. i MIRKO 1914. god.

52. MIJO MIKLIĆ rođ. 1895., supruga MARIJA 1900. i kći JAGA 1928. god.

53. MIJO (Mije) MUSIĆ rođ. 1884., supruga DRAGINJA 1889., sinovi MIJO 1917., (Poginuo u II. svjetskom ratu) i STIPO 1923., kćeri: MARA 1912., SOFIJA 1914. i KATA 1917. god.

54. MIJO (Luke) MUSIĆ rođ. 1895. sinovi ILIJA 1905. i IVO 1925., kćeri: MANDA 1921., ANA 1927. i JAGA 1928. god.

55. JULA (Mate) ORŠ ULIĆ rođ. 1886., , sinovi ANTO 1906. i MIRKO 1917., kćeri: JANJA 1907., MARA 1912. i JAGA 1916. god.

56. MILIVOJ (Jose) ORŠ ULIĆ, rođ. 1889., supruga MANDA 1893., VINKO 1919. god.

57. ANTO STIPANČEVIĆ rođ. 1880., kći MANDA 1878., sinovi. MATO 1919., FILIP 1921. (Poginuli u II. svjetskom ratu) ILIJA 1905., VINKO 1907., MARIJAN 1912. i LAJKO 1914., kćeri: JELA 1910., KATA 1907 i JANJA 1924. god.

58. IVO STIPANČEVIĆ rođ. 1898., supruga JANJA 1895., sinovi MARKO 1919. i ADAM 1923. god.

59. MIJO STIPANČEVIĆ rođ. 1880., sin ILIJA 1913., kćeri. RUŽA 1909., PAVA 1910. i RUŽA 1915. god.

60. ILIJA Š OKIĆ rođ. 1897., majka BELTA 1856. supruga JOZEFINA 1895. kći ANA 1926. i sinovi KARLO 1921. i JOZO 1924. god. (Poginuli u II. svjetskom ratu)

61. MANDA Š OKIĆ rođ. 1880.i sin VINKO 1909. god.

62. MATO (Jose) Š OKIĆ rođ. 1894., (Poginuo u II. svjetskom ratu) MARA 1880., supruga ANA 1895., sin ANTO 1926. (Poginuo u II. svjetskom ratu) i , kći TERA 1907. god.

63. LATKO TUTIĆ rođ. 1887. god., supruga SOFIJA 1887., majka MARA 1870., sinovi MIJO 1910., JOSO 1913., ANTO 1918. (Poginuo u II. svjetskom ratu) FRANJO 1922. i FERDO 1923., kćeri PAVKA 1912., DELFA 1924. i SOFIJAA 1925. god.

64. IVO TUTIĆ rođ. 1885. , supruga MARA 1883., sinovi ILIJA 1913. (Poginuo u II. svjetskom ratu) LAJKO 1916 . i IVO 1925. , kćeri GINA 1919. i BLAŽINJA 1920. god.

65. PETAR STOJAKOVIĆ sin Mije i Mande rođ. 1891., supruga JULKA 1895., kći TEREZIJA 1917. i sin PETAR 1923. god.

66. VINKO VIDIĆ rođ. 1901., (Poginuo u II. svjetskom ratu) supruga KATA 1899., sinovi FILIP 1921., (Poginuo u II. svjetskom ratu) IVO 1928., VESELKO 1925., kći JANJA 1929. god.

67. ILIJA VIDIĆ rođ, 1878., supruga JANJA 1880., sinovi: ANTO 1903., (Poginuo u II. svjetskom ratu) i FERDO 1919., kćeri CVIJETA 1909., ANA 1907., MARA 1913. i JELENA 1929. god.

68. MIRKO VIDIĆ rođ. 1900. supruga JELA 1905., kći LJUBICA 1928. god.

69.  PAVLE VIDIĆ rođ. 1898., supruga KATA 1904., sinovi ILIJA 1907., MARKO 1923., TERA Terzić 1919. god.

70.  ALOJZ VONIĆ rođ. 1885., supruga KATA 1884., sin ILIJA 1914.kćeri MARA 1911. i JULA 1917. god.

71. ANTO (Ilije) VONIĆ rođ. 1887., supruga ANA 1902. sinovi MARKO 1926. i MIRKO 1928., kćer JAGA 1923. god.

72. ANTO (Ive) VONIĆ rođ. 1900. (Nije se vratio iz rata) , supruga ANA 1898. sin IVO 1923. (Ubijen u tjeku rata) , kćeri LJUBA 1925. i JELENA 1927. god.

73. IVO VONIĆ rođ. 1878., supruga NA 1878., sinovi VINKO 1901., ANTO 1904., (Nisu se vratili iz rata) i DRAGOJA 1907., kćeri ANA 1919. i DRAGICA 1918. god.

74. IVŠ A VONIĆ rođ. 1844., FRANJO 1882., MARIJAN 1888., BOŽO 1897., JAGA 1897., JELENA 1896., JELENA 1895., LJUBICA 1896., ILIJA 1913., ANA 1918., JAGICA 1920., MARKAN 1922., MILKA 1928., LATKO 1928. (Nije se vratio iz rata) i ANTO 1924. god.

75. ILIJA VONIĆ rođ. 1897., supruga RUŽA 1892 sinovi MATO 1920. i BOGDAN, 1924. god. (Ubijeni u tjeku rata)

76. JANKO (Pavla) VONIĆ 1895. mjaka BETA 1865., supruga MILKA 1899., kći MILKA 1906. i sinovi PAVLE 1924. i MIRKO 1929. god.

77. JELA (Ive) VONIĆ rođen 1885. god. sinovi VINKO 1904., MIJO 1906., (Ubijen u tjeku rata) i MIRKO 1912., kćeri JANJA 1909., JULA 1909., ANA 1909. i PAVA 1913. god.

78. JOZO VONIĆ rođ. 1902. i supruga JULA 1904. god.

79. LAJKO VONIĆ rođ. 1905., majka RUŽA 1865., supruga PAVA 1909., ANA 1911. i FABIJAN 1911. god.

80. LUKA VONIĆ rođ. 1887., supruga JELA 1893., , sinovi ADAM 1921., (Ubijen u tjeku rata) i MARIJAN 1926., kćier ANA 1919., RUŽA 1924., i MANDA 1929. god.

81. MATO VONIĆ rođ. 1860., supruga KATA 1865., sin MIJO 1903. god.

82. RUŽA VONIĆ rođ. 1880., kći MARA 1905. i sinovi MATO 1912., ANTO 1907. i VINKO 1916. god.

83. STIPO (Ivše) VONIĆ rođ. 1878., supruga ANA 1884. i kći MARA 1903. god.

84. STIPO (Pav la) VONIĆ rođ. 1880., supruga PAVLIJA 1880., sinovi PAVLE 1907., JANKO 1909., (Odveden iz m,lina u Bos. Gradišci i ubijen) IVO 1911., ILIJA 1912., STIPAN 1927. i MATO 1929. kćeri PAVA 1908. i JAGA 1909. god.

85. STIPO VONIĆ rođ. 1890. (Ubijen u tjeku rata) , supruga MARA 1899., sin BRANKO 1923. (Ubijen u tjeku rata) i MIRKO 1925. god.

GRADNJA NOVE CRKVE GOSPINA UZNESENJA U DOLINI 2.dio

GRADNJA NOVE CRKVE GOSPINA UZNESENJA U DOLINI 2.dio

Godine 1957. , nakon odlaska fra Luke Komljenovića iz Doline, za dolinskog župnika je imenovan vlč. Tvrtko Tadić. Za njegovog župnikovanja nije mnogo upisano u Ljetopis župe Dolina, ali se je zato puno fizički radilo. Nastavljamo s objavljivanjem zapisa koje je vlč. Tvrtko Tadić napisao, kao prilog za dolinsku monografiju “Dolina bosanska u prošlosti i sadašnjosti”.

VELIKA GOSPA

Drug Bitko mi je rekao da će sigurno biti u mojim rukama građevinska dozvola za gradnju crkve u Dolini. Bila je Velika vjernici su me čekali pred crkvom. Njih najmanje 150 ostadoše toga dana bez ispovijedi. Lako je bilo zamisliti kako su mi bila puna usta zahvale Bogu i Mariji dok sam čitao tekst građevinske dozvole. Uznesenje Gospino vjerni je puk dolinski slavio svim srcem i s velikom pobožnošću. Kao Božić ili Duhove. Dostojno i predano! Čak su u procesijama na taj dan dolazili vjernici iz Slavonije u Dolinu. Zbog toga, a i zbog Gospinih svetkovina u graditeljskoj godini u Dolini, preko biskupije tražim iz Vatikana da promijeni dotadašnjeg glavnog patrona župe sv. Iliju u UZNESENJE MARIJINO. Odmah smo dobili. Tako je dolinska župa s četiri patrona: Sv. Anto Padovanski, sveti Anto opat, sv. Ilija i Velika Gospa. Neka Vas štite!

Dobri Bog je tako sve uredio da bude sve pripremljeno, pa da nakon blagdana Velike Gospe započnemo izlijevati betonske temelje.Nakon što smo srušili čelni zid (iza oltara) počeli smo zidati nove zidove. Glavni i odgovorni zidar bio je Ilija Tutić iz Brestovčine, a uz njega je bio stalni Ilija – Ico Š Šokić. A uz njih je bio gotovo uvijek poneki naš zidar, s pomoćnicima . . . Bilo je cura, žena, momaka, ljudi. Posla je bilo za svakoga. Pravljenje i nošenje, kasnije i dizanje s čekrkom maltera. Pravljenje skele i svega drugoga . . . Postao sam i sam majstor u spravljanju maltera i instruktor dragovoljcima. Nekoliko je cura pomagalo časnoj sestri pripremiti ručak, jer smo hranili sve nazočne radnike, a narod je obilato donosio. Bilo je cigareta i rakije, a i piva. Ja zapravo nisam imao svog privatnog života. Stalno u pokretu i morao sam svugdje stići – tako da sam znao biti umoran, ali radostan. Majstor Ilija iz Brestovčine se ne pokaza dobar i odlučujemo s njim raskinuti. Pronalazimo majstora iz Varoša i posao sad još brže napreduje. Prema planu je izrađen samo strop crkve, oltar, zid iza oltara, krstionica i kor, jer nije bilo moguće ostvariti plan u svemu.

Župnik u Nove Topoli o. Valerije je srušio na području župe sve kapelice pa smo od nejga kupili dvoja vrata, četiri prozora i pločice. Š alung – luk od prozora crkve nam je pomogao da ozidamo prozore u sakristiji i vjeronaučnoj  dvorani. Š alung – luk od vrata poslužio je za otvore na zvoniku. Zidovi crkve i sakristije (vanjski zidovi) bili su praktički zidovi zvonika, pa smo ih pojačavali sa širim zidom i produžnim malterom u koji smo uz kreč dodavali cementa.

MALA GOSPA

Iskrsnuo je nepredviđeni posao. Trebalo je skinuti krov s crkve, jer je trebalo izmijeniti neku građu i složiti biber crijep iznova i . . . vijenac izliti na zidove, a sims ozidati. Drug Bitko mi je kasnije rekao da smo trebali i zidove srušiti, koji su jedini ostali od stare crkve i to djelomično, zbog pragova vrata; pa sve iznova . . . Taj zahvat smo odlučili na Malu Gospu. S kolikom ozbiljnošću smo pristupili tom problemu. Ljudi su se pokazali i hrabro smo taj izvanredni posao prihvatili. Š teta što nikom nije palo na pamet da i zidove srušimo. Bio je prisutan i strah od vlasti, jer je i ovo bio veliki podvig. I na Iliji Tutića su utjecali partijci i Partija. Posao je napredovao. Sjekli smo u šumama građu. Snalazili se svakako. Bile su mnoge i velike teškoće, uz okolnost da se na nas gledalo prijekim okom. Ali za vrijeme gradnje nismo imali nekih posebnih pritisaka. Jednostavno smo iznenadili i zaskočili sve u kratkom vremenu i bez puno priče podigli, pokrili crkvu i zvonik pokazujući i dokazujući svima da smo jaki i složni. To svakog razoruža i mora priznati.

U isto vrijeme smo radili i na župnoj kući. U kući smo sve podove podizali i nasipali pijesak a potom ponovno prišivali daske. Neke smo grede i ispod mijenjali . . Bilo je prije ispod podova šuplje. Sada je kuća bila čvršća, toplija i  sigurnija. Kasnije smo napravili uza zid drvarnicu sa zahodom, a od verande je došla veća soba s kuhinjom. Sa stare crkvene prozore smo uzidali u dio verande i kuće. Pumpu za vodu – tulumbu smo prenijeli pred kuću, pa je sav  taj prostor procvao kao ruža u proljeće. Narod je pomogao i kapom i šakom. Pa ti divni upisi prije mise. Slali su milostinju i oni koji nisu mogli doći na misu. To je jedinstveni lijepi običaj. Tako je milostinja u Dolini bila veća, dosta veća nego u drugim župama. To je bila živa želja sudjelovati u svetoj nedjeljnoj misi s ljubavlju za Isusa, Gospu, Svece . . .  za Boga . . . za svoju dušu, za blagoslov Božji. Nikad neću zaboraviti događaj koji se zbio za vrijeme blagoslova kuća. Dolazeći u jednu obitelj u tadašnjem selu Proševica (dio Donje Doline kojeg više nema na zemljovidnoj karti), jedan mali dječak, vidjevši me kroz prozor rekao je: DOLAZI BOG”. A imao je dvije-tri godine samo. Bila je to jaka vjera. Svi se sjećamo Ferde Vidića iz Novog Sela – s Jazmaka i njegove brojne obitelji. Jednom zgodom mi je rekao: Ujače, svako mi je dijete donijelo svoj blagoslov”.

MATERINSTVO BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Novi i stari dio crkve su konačno povezani betonskim vijencem. Došla je na red krovna konstrukcija ovaj puta u tzv. obliku stola. Srezana i složena je na Timencu. Baš na Materinstvo Marijino došlo je mnogo ljudi i digli smo taj dan rogove. A navečer je bilo veliko veselje i proslava. Bili su petori svirači – tamburaši. Igralo se, plesalo, pjevalo i veselilo do kasno u noć. Svakako bez rakije nije moglo proći. Radost i zadovoljstvo su bili neopisivi, kako to uvijek biva kad do rogova dođe. Nije manjkalo darova od boca do peškira. Nezaboravni je to dan. Tog smo dana svi otpočinuli od strahovanja, sumnji i neizvjesnosti. Još malo i prije kiše pokrit ćemo našu novu crkvu ljepoticu prema onoj oronuloj , možemo reći, visećoj, staroj – bivšoj birtiji. Umjesto 12 metara dužine sad je bila dugaèka 16 metara, plus sakristija – 2 metra, a u dubinu je išla nešto manje od 2 metra, a u visinu u sredini i do 10 metara. Iskoristili smo visinu do samog tjemena.

Majka nam je nebeska isposlovala predivan dan. A noć je bila prekrasna. Osuta zvijezdama, koliko se sjećam, bila je mjesečina. Lako je bilo poletvati krov i složiti crijep da mirno spavamo imajući u novoj crkvi krov nad glavom s mirom i zahvalom Draom Bogu i Majci Božjoj, u obnovljenoj crkvi. Uspjeli smo. Ostvario se naš san, koji smo još bili sanjali, iako se ostvario i postao stvarnost i java. Bili smo pijani od sreće i jedva smo se snašli u tim strelovitim promjenama kroz jedno sedam  tjedana. Euharistijski Isus će imati dostojnu stolicu gdje će stolovati sa svojim pukom dolinskim, koji će imati, za naše ondašnje prilike katedralu, svoju kuću molitve. Kad smo dovršili zvonik i ubacili vrata bio sam pozvan u vojsku, u Knin. I to treći put.

Dolinska crkva nakon dovršetka gradnje

Lijepo je biti pastir svome vjernom stadu. Bio sam to u Dolini. Poznavao sam svakog po imenu. Pa čak i po nadimku. Znao sam tko je čiji i odakle je. U svaku kuću sam dobro došao. A kad je bio crkveni god obišao sam svaku kuću i pozdravio goste. Na Spasovo u Novom Selu, a na sv. Ivu u Donjoj Dolini. Volio sam svoju župu Dolina i svoje vjernike. A vjernici su voljeli mene . . .

Naša crkva ne bi dugovjeka, ali je odigrala svoju ulogu, iako malo vremena sa mnom. Da  sam ja ostao još koju godinu crkvu bismo do kraja dovršili i na neki način pozlatili. I to kako onu zidanu, tako i živu. Imali smo vjeronaučnu dvoranu za okupljanje vjernika prije Mise, za vjeronauk i sastanke, ali i kuću pristojno uređenu. A za službu Božju lijepi i ugodni prostrani crkveni prostor. Mi smo po planu ozidali niski zid za ogradu od cigle pred crkvom, radi ljepšeg izgleda i za sjedenje. Obložili smo čeoni zid pročelje s toplim lijepim drvetom. To pročelje je trebao oslikati – ugoriti sliku Uznesenu Gospu s Anđelima Zlatko Latković grkokatolički svećenik naš banjaluanin. To bi bilo divno i veliko djelo, ali na žalost do te realizacije nije došlo.

Dok su gradnja crkve i tornja trajali oko tri mjeseca ostali su radovi išli polakše. Postupno. Najžurniji su bili prozori. Odlučili smo se za betonske s armiranim staklom. Izlio ih je jedan Ivan, koji je kasnije radio s Jozom Dubinkom na kući iz Slavonskog Mačkovca. Š teta što odmah s tim majstorom nismo počeli graditi crkvu. Najsloženiji i najteži je posao je bilo oblaganje stropa lesonitom. Posao je vodi Vlado Dubinko, kao i druge staklarske radove. Neiskustvo nas je skupo stajalo. Naime, lesonit reagira na vlagu, trebali smo ostaviti centimetar-dva prostora između svake ploče. Lesonit je radio, pa bi se ispupčio. A koliko je težak posao bio postaviti kostur za lesonit i koliko materijala . . . Ne pamtim tko je dovezao te 4 i više metara duge plohe lesonita. Još nije bilo traktora i sve su plohe rezane ručno . . .

I taj posao je bio složen i težak, ali smo uspjeli zid obložiti i ugraditi vrata u sakristiju s jedne strane i u ispovjedaonicu, ili bolje pomirionicu, s druge strane. Veliki je posao je bio žbukanje zidova crkve iznutra i izvana. A onda betonski pod, i to kosi da se bolje vidi na oltar i radi pranja crkve. Električna struja je bila sprovedena do posljednje kuće u Gornjoj Dolini, do pok. Vlade Kovačevića. Pamtim još da je trebalo nabaviti i za to 7 stupova – banderi, ukopati i žicu provesti i uvesti struju u kuću i u crkvu.

Moj je brat Zoran, nakon dolaska iz vojske postavio je oluke na krov, a ulazna vrata u crkvu opšio plehom. Prozore smo također planirali oslikat.

Ne bismo mi mogli sve to napraviti da nije bilo pomoći sa strane. Zagrebački su fratri pomogli. Moj subrat, dok smo bili studenti, Bonaventura Duda, je napisao pismo svim župnim uredima, bogoslovi su umnožili, kuvertirali i poslali na brojne adrese. Bez te pomoći ne bi išlo. (Imam taj spisak među mojim papirima u Banja Luci). Uglavnom, na polasku iz Doline nisam ostavio duga, ali ni svojih novaca ne imadoh, jer sam sve uložio u crkvu. I nije mi žao. Poslao mi je bivši župnik dolinski Nikola Tojčić (kasnije sam ga sreo u bolnici, taman pred smrt), paket kave iz Argentine. Biskupija me je oslobodila davanja milostinje propisane za razne potrebe biskupije i Crkve. Znao sam u šali zgodno kazati, da sam imao zajedničku kasu s Isusom. Oh, kako sam ponosan bio i ostao zbog toga.

Vlč. Tvrtko Tadić

 

(više…)

Rječnik Uče Stipe

– Ž –

žbroknuti ubosti (ubosti nožem)
ždrkati gutati (npr. što to ždrkaš?)
žderati jesti
žderalo jelo
žioka drvena letva za ogradu na koju se prišivaju tarabe
žglavak zglob
žgolje jadnik, bjednik (npr. šuti žgoljo jedan)
žgoljav mršav
živac živčan (kaže se za nekoga tko je jako nervozan)
žlipiti sisati (npr. pusti tele da požlipi kravu)
žmak sudoper, krpa za pranje posuđa

-Z-

zadijan, zadijala se  –  zadihan, zadihala se, zapuhala se
zažgi, zažgati        –  pripaliti, puknuti
zabadava              –  ni za što, bez ičega
zadruga               –  udruženje više srodnih obitelji. Jače zadruge  brojale su i do 40 50  žitelja kojima je rukovodio  obično najstariji i najutjecaniji među njima.  Vrlo značajne su bile u prošlom u početkom ovog  stoljeća u Slavoniji a i šire.
Zeljov                 –  udomaćeni naziv za psa
zemati                 –   uzeti nešto
zglomatati se          –  sručiti se, survati se, stropoštati se
zgodi, zgodancija      – dogodi,  prilika
zijan                  – nered
zubača                 –  drljača
zvrk                    –  vrtuljak
zabadava   –  ni za što, bez ičega
zabrazditi  –  zaorati, ali može se koristiti za drugo (npr. Ala je on zabrazdio)
zadruga     –  udruženje više srodnih obitelji. Jače zadruge brojile su 40-50 žitelja kojima je rukovodio obično najstariji i najutjecajniji među njima. Vrlo značajne   su bile u prošlom i pretprošlom stoljeću u Slavoniji i šire.
zakrkačiti  –  zapadati (npr. Ala je snijeg zakrkačio  do koljena)
zakilititi    –  zaključati  kilitom ili katancom
zamandaliti –  zatvoriti mandalom, zaključati
zakrpati    –  ručno zašiti poderano
zanimiti    –  ušutiti (npr. što si ti zanimio)
zeljov       –  udomaćeni naziv za psa
zemati     –  uzeti nešto
zijan        –  šteta, nered
zjaka       –  luda (pusti tu zjaku kraju)
zort         –  strah, sila
zubača    –  drljača

-V-

Vaki – ovakav
Vidlo, gaz – petrolej za lampu
Vindelj – pundja, vrsta frizure od ženske kose
Vinjaga – neuredna živica, žbunje
Virati – pumpati vodu na tulumbi (rucnoj pumpi za vodu)
Vodir – izvrtano drvo s jedne strane u kojem se držala voda, brus i
mackalo a bilo je svezano koscu oko pojasa.
Vreteno – naprava od drveta na koju se namatalo predivo sa kudelje
Vrljav – corav u jedno oko
Vrška – vrsta košare napravljene od pruca a služila je za lovljenje
ribe. Dužina joj je bila oko 2 m. Prednji dio joj je bio
otvoren, a zadnji sveden na nulu. Obicno se je stavljala na
potocnim brzacima u koju bi u tijeku noci upala riba.
Vudžara, udžara – sirotinjska kucica od cerpica (prijesne cigle) ili pruca

-U-

Ubrus    stoljnjak
Udunuti-            ušutiti /npr. uduni od mene već jednom/
Ulovina          –       riječ koja označava nekoga koji je izuzetno lijen, Više od lijenčine
Uhelaćiti se              –      unerediti se, ukakati se
Ujdurma                   –      smicalica, podvala
Ukati                        –       uzvikivati glas «u» da se nekoga dozove ili preplaši
Ukuvati                    –       umijesiti /npr. ukuvati kruh ili ukuvati pitu/
Unimiti                    –       upustiti se u nešto, riskirati  /npr. ušto si se ti unimio/
Untorak                    –       podsuknja
Umaljati                   –       namazati /npr. namaljala se po licu/
Umaknuti (se)          –     na silu ili po dogovoru oteti djevojku
Uminuti                    –       proći bol  (npr. malo mi je zub uminuo)
Umuknuti                 –      ušutiti  /npr. umukni već jednom/
Utrnuti                      –      ugasiti  (npr. utrnula se vatra)
Utvaj    –      /njem. Hutweide/  neobrađena  zemljišna površina  za ispašu stoke, općinski pašnjak
uzgoriti                     – uspravan, ponosit, ohol
Uzica                         –      špaga
Uvik, uvike, uvika    –   uvijek, navijek
Uzjoguniti se            –    inatiti se, opirati se
Ušur                          –    ujam
Užina                        –    glavno dnevno jelo, ručak

-T-

tač – drveni štap dug oko 2 m koji se udara uglavnom uz rović grah
tarabe drvene letvice za ogradu
tarabar – čovjek koji ne voli raditi, već obilazi tuđa dvorišta
tkanica – šareni platneni, odnosno tkani  pojas
tezgere – mali drveni plato  s 4 ručke  koje služe za prenošenje tereta
tor – dvorište, ili mjesto gdje se u ogradi nalaze svinje ili neke druge domaće životinje
trim – trijem, preteča terase, predulaz u kuću, ograđen perdama, popođen i pokriven
trlica – drvena naprava s dvije strane. Jedna je žljeba a druga sječivo. Između  Njih se je  bacivala konoplja

ili lan da se usitni i tako što bolje odvoje od vlakana
tude – tu, ovdje
tufeknuti baciti
tulumba – ručna pumpa za vodu
tušnuti – dati nekome nešto kriomice / npr. tušni ti meni nešto u džep/
tvorizati – neprestano otvarati i zatvarti vrata /npr. Š to neprestano tvorizaš/

-Š –

šalabazati (tur.)        –        lutati bez određenog cilja, vrludati
šibljak                      –  mjesto gdje rastu šibe, može biti i uređeno sa sistematskim uzgojem šiba za kućnu

radinost izrade predmeta od šiba stolice, stolovi, korpe i sl.
šimi cipele             –            nekad vrlo popularan oblik muških cipela sa suženim vrhom
šiler (njem. Schieler)        –         vino od bijelog i crnog vina; rumeno
šlingeraj (njem. schlingen)       –       ručni rad kod žena, vesti; vez, čipka
šlajbok (njem. Schreibbuch    –      1. bilježnica, 2. novčanik, lisnica
šljiovik – prostor s usađenim voćem i šljivama, može i sirće od iscijeđenog koma poslije pečenja rakije od šljiva
škula              –          škola
špitalj (njem. Spital, hospital)         –        bolnica
špencla  –  odjevni muški pred rađen od valjane vune i ukrašen šarama, negdje rekla, reklja, jankel, jankle
štacija (lat. statio)        –        stajanje, stanica, u pravilu se misli na željezničku ili autobusnu stanicu
štagalj            –                     gospodarski objekt za spremanje sijena, slame i sl.
šargija           –                     vrsta tambure
šarpelj           –                     torba
šalvare           –                     široke hlače
šadrvan          –                     vodoskok s bazenom
šehit              –                     borac za vjeru, mučenik
šejtan            –                     đavao
šenluk            –                     veselje
šiljite              –                     dušečić za sjedanje
šorvan            –                     vrsta dukata
špinjetak        –                     pečena ovčja nožica
šakarac          –                     kamen koji se može baciti zamahom ruke
šantalaš         –                     mahnitaš, vjetrogonja
šćap               –                     štap
šilježe            –                     janje staro godinu dana
škalja (tal.)  –  oveća okresina, omanje bezoblično kamenje koje se umeće u sredinu zida ili se njim

podškaljavaju, učvršćuju veće stijene
škija (ar.)       –                     eškija, krijumčareni domaći duhan
škopiguda       –                     onaj koji škopi, kastrira svinje
škriljka           –                     mali plosnati kamen
škvadra (tal.)  –                     kutomjer, stolarska i zidarska sprava za oblikovanje i provjeru pravog kuta
šljuk               –                     donji dio potkoljenice
španjolke  –  glasovita gripa koja je desetkovala izgladnjelo europsko pučanstvo poslije I. svjetskog rata
šamija                        ženska pod marama,
šaš                             barska biljka, služi za prostirku pod stoku,
šćica                          duži komad drveta koji je obično tanak,
ščepati                       uhvatiti (npr. ščepala ga je bolest)
šiba                            tanji vrbovi prut,
šigicati se                   voditi ljubav,
škatulja                      mala papirnata kutija,
škloja                          nož koji se preklapa;
škoravo                      naborano lice vijugama,
škrebetaljka                drvena naprava koja služi umjesto zvona u korizmeno vrijeme u crkvi
šlija                            drveni prijelaz preko male vode;
šlis                             iskopani kanal za odvod vode,
šnala                          ukras na ženskoj glavi,
šmanjga                     ženski spolni ogan,
šmanjgara                  prostakinja (ma pusti tu šmanjgaru kraju),
šmanjiti                      umanjivati vrijednost nečega (moju robu šmanjiš a svoju veličaš),
šmokljan                     sitan, malen (što ti, šmokljane, hoćeš),
šprulja                        duža vrbova šiba,
štranjga                      deblji konop za vezanje krava uz jasle,

-S-

sakristija; (lat. sakralan) – zaseban prostor uz crkvu u kojem se drže bogoslužni predmeti
salauka – nevrijeme (bježi kući, biće salauke)
sandžija – žiganje po grudima i plećima (uhvatila me sandžija među plećima
salenjak – osoba debela, puna sala, može i vrsta kolača od sala
sapa – para iz lonca
saponj – naprava za sapinjanje konja u ispaši da ne mogu trčati
sekser – novac, sredstvo plaæanja
sinilo – sjajno (vidiš kada se opere kako sine)
sinija – od daske napravljen na tri noge niski stolić za objed
sjoliti se – sjatiti se (pusti ih nek se malo sjole)
skala – tanko od drveta isječen komadić za potpalu, za loženje
slog – red oranog tla, slog se slaže na slog i sve tako dok se njiva ne poore