' Ljekovito Bilje'

Smokva

SMOKVA – Simbol života, blagostanja i plodnosti

O smokvi su poznate brojne legende. Simbol je života, mira, blagostanja i plodnosti. Pod njom su rođeni Romul i Rem, a Adam i Eva su od listova smokve sebi napravili pregače. List smokve predstavlja simbol požude i plodnosti. Budisti su je smatrali svetim drvetom jer je pod njenom krošnjom Buda doživio prosvjetljenje. U Indoneziji se u čast ovog svetog ...

Nastavak →
0

Veprina (Ruscus aculeauts L.)

VEPRINA,
LIJEK ZA VENE
  

 Piše: Vesna Pleše

 

 Veprina (Ruscus aculeauts L.) poznata je i po nazivima oštrolisna kostrika, ježevina, metlika, mišji trn, veprinac, leprina, čeprljika.

Veprina je trajni zimzeleni polugrm, naraste od 30 do 90 cm visine. Stabljika joj je drvenasta, razgranjena, obrasla nepravim listovima (filokladijama), koji su kožasti, tvrdi i ovalni, dugi do 2,5 ...

Nastavak →
0

DIVLJI BOSILJAK (Terljan)

  DIVLJI BOSILJAK (Terljan)

 Divlji bosiljak ili terljan liječi dišne putove

Terljan (Marrubium vulgare L.) poznat je po imenima divlji bosiljak, gorska metvica, macina trava, jetrena trava, marulja ili smrduša. Intenzivnog je mirisa, po mošusu u svježem stanju, a gorkog i oporog okusa po timijanu i ljekovitih svojstava koja su poznata od davnina.

Ljekovita svojstva gorske matvice poznavali su već stari Egipćani. Koristili su je kao protuotrov, ali su ...

Nastavak →
0

GLOG (Crataegus oxyacantha)

GLOG

Crataegus oxyacantha

 

L. – C. monogyna Jacq.

 

Drugi nazivi: Crveni glog; bijeli glog; glogic, bijeli trn.

 

Glog, beli trn (slov:), Weissdorn (njem:), Hawthorn (engl,), Aubepine (franc.), Biancospino (tal.), Nastavak →

0

MAJČINA DUŠICA (Thymuy serpyllum L.)

Majcina dusica      MAJČINA DUŠICA /Thymuy serpyllum L./

MAJČINA DUŠICA – drugi nazivi: poponac, čubura, bakina dušica, materina dušica (slov.), Quendel (njem.), Wild Thyme (engl.), Serpolet (franc.), Serpillo (tal.), Serpol (španj.).

Majčina dušica je jedna od onih biljaka koje se u narodu veoma mnogo koriste za različita oboljenja.

To je mali, niski, zbijeni polugrmić koji puzi po zemlji. Na odrvenjelim grančicama i brojnim vriježama uzdižu se mnogobrojni uspravni izdanci, obrasli malim, jajastim ili duguljastim listićima, a ...

Nastavak →
0

ZOVA (bazga)

Dopunski nazivi:

Latinski: Sambucus nigra L.

Engleski: Elder

Francuski: Sureau

Njemački: Houlnder

Talijanski: Samuco

 

 

 

 

Zova kod nas raste uz rubove šuma, pored potoka, po živicama i duž plotova, u okolini naselja.

Zova je višegodišnja biljka, niskog stabla i razgranate krošnje, s naspramnim perastim listovima. Cvjetovi su sitni, bijeli, rastu u razgranatim, bogatim paštitcima i intenzivnog su i ugodnog mirisa. Plodovi su sitne tamnoljubičaste ...

Nastavak →
0

OBIČNI ORAH (Juglans regia)

 

OBIČNI ORAH

(Juglans regia)

 

Orahovo drvo cvjeta u svibnju prije no što se razviju listovi. U lipnju sakupljamo svježe listove, zelene orahe sredinom lipnja dok ih još možemo lako probušiti, zelene orahove ljuske malo prije dozrijevanja, prije no što postanu smeđe, a zrele plodove u rujnu.

Čaj od orahovih listova je dobro djelotvorno sredstvo kod probavnih smetnji, dakle zatvora stolice i gubitka teka, te za čišćenje krvi. Uspješno ga koristimo i kod šećerne bolesti i žutice. ...

Nastavak →
0

KADULJA (Salvia officinalis)

 

KADULJA (Salvia officinalis)

 

Poznata kao usnatica kadulja se u narodu naziva još i kadulja ljekovita, žalfija, kuš, slavulja, pitomi pelin, divlji kuš. Potječe iz južne Europe a u nas je uzgajamo u vrtu. Visoka je 30 do 70 cm, njezini ljubičasti cvijetovi stoje u pršljenovima. Nasuprotni listovi su bijelo pusteni, srebrnasta sjaja, gorkasta i aromatična mirisa. Vrtna kadulja raste na zaštićenom, sunčanom mjestu. Zimi je lagano prekrijemo smrekinim granama ...

Nastavak →
0

ROSOPAS OBIČNI (Chelidonium maius)

Kad se zna da je u starim njemačkim knjigama o bilju rosopas- u narodu zvan i zmijino mlijeko, trava od žutice, rusa- nazivan i Marijina biljka, Božji dar i sl., možemo shvatiti kako je visok ugled nekada imala ta ljekovita biljka koju danas široki slojevi naroda smatraju opasnim korovom. Nesklonost današnjeg čovjeka mogu si objasniti samo time što su u počecima razvoja idustrije lijekova sve viskokovrijedne ljekovite biljke na zemlji ...

Nastavak →
0